54.MSF – 2020 “O mila Majko nebeska”

Nedjelja, 19. 7. 2020., 19.300 sat
Kamenita vrata

Tematskim koncertom crkvene pučke glazbe predstavljamo marijanske hodočasničke pjesme. Štovanje lika Majke Božje duboko je utkano u vjerski život Hrvata u domovini i izvan nje. Stoga ne iznenađuje velik broj crkava i kapela posvećenih Majci Božjoj u različitim dijelovima naše domovine. Godišnje gotovo u svakom mjesecu barem jedan dan Crkva poziva vjernike na čašćenje lika Blažene Djevice Marije, koje se posebno slavi u svibnju, kolovozu i listopadu. Za stanovnike Zagreba Kamenita vrata posebno su mjesto posvećeno Majci Božjoj. Svakodnevno u tom posvećenom prostoru zagovaratelji i štovatelji Majke Božje hodočaste pred njezinu sliku
koja je u Kamenita vrata postavljena nakon velikoga požara koji je 1731. godine zahvatio cijeli Gornji grad. U tom je požaru slika Majke Božje koja sjedi na prijestolju s Djetetom u naručju ostala neoštećena. Tražeći pomoć i utjehu ili izgovarajući riječi zahvale za učinjene milosti, Kamenita vrata za vjernike Zagreba i putnike namjernike postaju važno vjersko okupljalište, o čemu svjedoče ispisane kamene pločice oko kovane rešetke oltara. Upravo u čast Majci Božjoj od Kamenitih vrata Pjesma je autorsko djelo, ali današnji interpretatori, kao i njihovi preci, takvom je ne doživljavaju, nego je ona za njih izraz duboke pučke pobožnosti. O tome svjedoče i promijenjeni stihovi: Tebi se tad / moli svak’ rad koji u izvornom obliku glasi Tebi se tad / moli sav grad, kao i izvorni stih Ti zaštitnice vjernika u Ti zaštitnice bijednika. U njima se jasno očituje pučko umjetničko nadahnuće. Izvorni oblici stihova jasno lokacijski određuju sudionike grada u molitvi, no pučka domišljatost prilagodila je stih svojim ambijentalnim potrebama. Time smisao i poruka vjerskog zanosa i pučkog nadahnuća u pjesmi ničim nisu narušeni, ali su poprimili obilježja lokalnog glazbenog
izričaja. Melodija napjeva zbog svoje ritmičke jednostavnosti u okviru pentatonike prihvatljiva je širokim glazbenim masama pa ne iznenađuje što je našla plodno tlo u gradskim i seoskim glazbenim sredinama. Uz tu pjesmu, izvođači će izvesti izbor iz više ili manje poznatih marijanskih pjesama, kao i lokalne inačice marijanskih napjeva. Nezaobilazni napjevi Čuj nas, majko, Ja sam sirota, nevoljan stvor, Lijepa si, lijepa i dr. (…), kao i Zdravo, Djevo koji smatramo hrvatskom marijanskom himnom. hrvatski skladatelj Ćiril Brajša spjevao je pjesmu O mila Majko nebeska, koja je prihvaćena kao rado pjevana molitva hodočasnika u bilo koje marijansko svetište.

Upravo melodija napjeva Zdravo, Djevo (Kraljice Hrvata) povezuje hrvatsku i češku crkvenu glazbu, odakle je melodija napjeva preuzeta, a tekst pjesme ispjevao je isusovac o. Petar Perica 1904. godine za proslavu 50. godišnjice proglašenja dogme bezgrešnog začeća. To je dokaz da dio napjeva marijanskog hodočasničkog repertoara seže izvan hrvatskoga pučkog habitusa; to su prepjevi tradicijskoga glazbenog naslijeđa širokog zapadnoeuropskog civilizacijskog glazbenog kruga. Mnogi od napjeva su autorska djela, kojima su se autori tijekom prijepisa u rukopisnim crkvenim pjesmaricama pomalo izgubili. Usmenom predajom i kontinuiranom izvođačkom praksom u vrijeme liturgijskih slavlja, pučkih pobožnosti ili u vrijeme hodočašća postali su dio nezaobilaznog crkveno-pučkog repertoara. Žive u izvedbama ljudi koji su svojim životima duboko utkani u rad folklornih skupina i vjerskih zajednica. Upravo na tom tragu ovim koncertom predstavljamo usmenu predaju crkvenih napjeva izvođača koji se u lokalnim zajednicama spontano prenose kroz nekoliko generacija. Stoga često nailazimo na to da u izvedbi istoga napjeva s istim žarom i vjerskim zanosom zajedno sudjeluju bake i djedovi, majke i očevi, kćeri i sinovi te unuci. U vremenu kad su gotovo svi važni sakralni objekti u Zagrebu stradali od potresa, oltar i svetište Majke Božje u najužem središtu Zagreba ostali su gotovo netaknuti. To je dovoljan razlog da se još jedanput na posvećenom mjestu, uz nakanu za zahvalom i milosti nakon potresa te tijekom pandemije virusa COVID-19, iskaže čast Majci Božjoj pjevanjem marijanskih hodočasničkih napjeva koji ispunjavaju srca brojnih vjernika i Marijinih štovatelja. U ovogodišnjem programu sudjelovat će istinski nositelji tradicijskog crkvenog pučkog naslijeđa. Svoj vjerski zanos u izvođenju marijanskih napjeva predstavit će KUD „Nova zora“, ženska pjevačka skupina iz Donje Lomnice, KUD „Ogranak Seljačke sloge“ Posavski Bregi te ženska i muška pjevačka skupina KUD-a „Seljačka sloga“ iz Grede Sunjske.

Tomislav Habulin, mag. mus.

Sudjeluju:
Ženska vokalna skupina KUD-a „Ogranak Seljačke sloge“ Posavski Bregi,
Muška vokalna skupina KUD-a „Seljačka sloga“ Greda Sunjska,
Ženska vokalna skupina KUD-a „Nova zora“, Donja Lomnica