27. srpnja - 1. kolovoza 2021.

55. MEĐUNARODNA SMOTRA FOLKLORA ZAGREB

Tema 55. Međunarodne smotre folklora u okolnostima pandemije jest Nematerijalna kultura kao živa baština. Veći dio programa i ove su godine izvodili pojedinci i manji sastavi te odabrane folklorne skupine. Festivalskome programu koncerata u srpnju u Atriju Galerije Klovićevi dvori i na pozornici Gradec prethodili  prigodni okrugli stolovi, predstavljanje knjiga, projekcije etnografskih filmova i izložbe koji promiču folklornu umjetnost i vrijednosti. S manje inozemnih izvođača, ali s nastojanjem da su u programu zastupljene različite kulture, upravo tema nematerijalne kulture koja je prepoznata kao baština vrijedna javnoga isticanja, registracije, istraživanja, obnove te predstavljanja u javnosti, u 55. izdanju Smotre prikazane su glazbene i plesne izvedbe, kao i ljepote i bogatstvo nošnji i umijeća rukotvorstva.

15. - 19. srpnja 2020.

54. MEĐUNARODNA SMOTRA FOLKLORA ZAGREB

Ove godine programom se prikazalo Stoljeće Seljačke sloge, prezentirajući tako izvore i kontinuitet svih današnjih folklornih nastupa i smotri, a osobito Međunarodne smotre folklora Zagreb koja je i osnovana na temeljima smotri seljačke kulture održanih u našem glavnom gradu između dva svjetska rata. Obilježena je stota obljetnica osnivanja Seljačke sloge kao kulturne, ali i prosvjetne i dobrotvorne udruge koja je nastojala osnažiti i osvijestiti vrijednost seljačke kulture.
54. Smotra okarakterizirana je s nešto više vokalno-instrumentalnih programa s manjim brojem izvođača na pozornici, s plesom samo tamo gdje je epidemiološka situacija to omogućila uz poštivanje svih sigurnosnih mjera. Uz folklorne nastupe održali su se raznovrsni glazbeni koncerti, filmske projekcije, etnografske izložbe, znanstvene tribine te mnoge druge aktivnosti na različitim lokacijama u gradu.

17.- 21. srpnja 2019.

53. MEĐUNARODNA SMOTRA FOLKLORA ZAGREB

Središnja tema 53. Međuanrodne smotre folklora Zagreb je etnografsko i folklorno bogatstvo širokog prostora Gorskog kotara uz povijesne ceste Karolinu i Lujzijanu kojima se dolazi do Rijeke, te Hrvatskog primorja, Istre i Kvarnera. Time se u godini ususret proslave grada Rijeke, nositelja titule Europske prijestolnice kulture 2020., zagrebačka Smotra pridružuje tom programu. Okupit će se izvođači, udruge i ustanove koje svojom blizinom i kulturnom ponudom mogu doprinijeti vidljivosti tog područja u međunarodnim okvirima, a ponudom festivalskih priredbi i popratnih programa, izložbi, radionica, tribina, prikazati i manje poznata susretišta različitih kulturnih utjecaja i veza s urbanim središtima na koja su značajno utjecale povijesne ceste poput Karoline, Jozefine, Lujzijane i Rudolfine, kao spojnice između kontinentalne i jadranske Hrvatske.

18. - 22. srpnja 2018.

52. MEĐUNARODNA SMOTRA FOLKLORA U ZAGREBU

Afirmiranje vrijednosti nacionalne kulture koje čine zavičajno plesno, glazbeno, jezično i običajno izražavanje uz tradicijsko rukotvorstvo i umijeća, kao i vrijednosti kultura širom svijeta namjerava se prikazati u programu 52. Međunarodne smotre folklora s osnovnom temom o baštini i migracijama, sukladno proglašenju Europskog parlamenta i Vijeća, 2018. kao Europske godine kulturne baštine. Osnovni festivalski program trajat će pet dana i činit će ga scenske priredbe, plesne, glazbene radionice, pučko kazalište, koncerti etnoglazbe (Ethno Croatia – HGM, Grožnjan; mariachi – Meksiko-Hrvatska) i crkvenog pučkog pjevanja.

19. - 23. srpnja 2017.

51. MEĐUNARODNA SMOTRA FOLKLORA U ZAGREBU

Slijedeći dosadašnju shemu, program 51. MSF trajat će pet dana i činit će ga scenske priredbe, radionice, koncerti etnoglazbe i crkvenog pučkog pjevanja, izložbe. Uz scenu na glavnom zagrebačkom trgu nastupi skupina planiraju se i na dosad poznatoj sceni MSF na Gradecu, a sudionici MSF nastupaju i izvan Zagreba (Sveta Nedelja, Zaprešić, Vrbovec, Beltinci-Slovenija). Poseban tematski program obuhvatit će etnografsku baštinu Banovine i Pounja, kao područja sa specifičnim načinima pjevanja i plesa, običaja te rukotvorstva, vrlo raznolikim i bogatim, a ujedno dosad premalo poznatim hrvatskoj javnosti. Posebnost tog tematskog programa ostvarit će se u cjelovečernjem nastupu skupina s Banovine i Pounja kao i koncertom crkvenog pučkog pjevanja…

19. - 24. srpnja 2016.

50. MEĐUNARODNA SMOTRA FOLKLORA U ZAGREBU

Jubilarna 50. Međunarodna smotra folklora (MSF) održava se u Zagrebu od 19. do 24. srpnja 2016. godine, a sadrži scenske priredbe, radionice, susrete s izvođačima, koncerte i izložbu. Nastupaju folklorna društva i pojedinci koji reprezentiraju različitosti hrvatske etnografske baštine: tri kulturne zone i brojna uža područja s osebujnim plesnim i glazbenim folklorom, nošnjom i običajima. Sudjeluju i predstavnici nacionalnih manjina u Hrvatskoj, Hrvati iz susjednih zemalja i iz stare hrvatske dijaspore. U program 50. MSF uključena su i sela negdašnjeg zagrebačkog Prigorja koja su danas dio grada Zagreba …

15 - 19. srpnja 2015.

49. MEĐUNARODNA SMOTRA FOLKLORA U ZAGREBU

49. Međunarodna smotra folklora posvećena je Dubrovačko-neretvanskoj županiji, koja obuhvaća južnodalmatinske otoke, poluotok Pelješac, grad Dubrovnik i njegovu okolicu (Dubrovačko primorje, Župu dubrovačku, Konavle) te područje uz rijeku Neretvu prema granici s Hercegovinom. Njezina je kulturna baština obilježena stoljetnim doticajima sa širim mediteranskim i europskim kulturnim prostorom te povijesnim okolnostima negdašnje Dubrovačke Republike.

16. - 20. srpnja 2014.

48. MEĐUNARODNA SMOTRA FOLKLORA U ZAGREBU

48. međunarodna smotra folklora bila je posvećena folkloru i drugim tradicijama Međimurja. Na tom malom području susrećemo brojne oblike tradicijske kulture, posebice folklornu glazbenu i plesnu baštinu. Uz nastupe brojnih međimurskih folklornih društava koja promiču umjetnički izričaj svoga kraja, odabranih ansambala iz drugih krajeva Hrvatske ali i udaljenijih stranih zemalja na pozornicama Gradeca i Trga bana Jelačića, bila je predstavljena i tradicija osebujnog crkvenog pjevanja kao i suvremeno stvaralaštvo s područja etnoglazbe.

16. - 21. srpnja 2013.

47. MEĐUNARODNA SMOTRA FOLKLORA U ZAGREBU

Posvećena ulasku Hrvatske u Europsku uniju, 47. međunarodna smotra folklora upozorila je na hrvatsku i europsku plesnu i glazbenu baštinu zajedničku mnogim europskim narodima i kulturama. Riječ je o povijesnim i društvenim plesovima nastalim na raznim stranama Europe, koji su zatim prošireni diljem kontinenta i izvan njega. Dio te baštine vezan je uz negdašnje visoko društvo, a s vremenom se širio i na niže slojeve, na stanovništvo gradova i sela. U različitim sredinama ti su plesovi i njihova glazbena pratnja doživjeli prilagodbe i do danas se sačuvali kao lokalne inačice starije i novije europske plesne baštine: promenade, kontradance, kvadrilje, kotiljoni, mazurke, furlane, manfrine…

18. - 22. srpnja 2012.

46. MEĐUNARODNA SMOTRA FOLKLORA U ZAGREBU

Ovogodišnja, 46. međunarodna smotra folklora posvećena je djeci, odnosno folklornoj baštini koju uče i prikazuju djeca: dječjim igrama, plesovima, pjesmama i običajima. Nastupaju pokladne dječje skupine, dječje povorke vezane uz negdašnje obredne sadržaje (križarice iz Slavonije, ivančice iz Moslavine i preperuše s otoka Murtera), dolaze i izvođači dječje Robinjice s otoka Paga i dječje Tovareće mužike s Dugog otoka. Predstavljaju se i djeca koja vrsno sviraju tradicijska glazbala i pjevaju tradicijske napjeve. Uz dječji folklor, za scensko prikazivanje djeca uče i folklor odraslih, posebice plesove i pjesme svoga kraja…

20. - 24. srpnja 2011.

45. MEĐUNARODNA SMOTRA FOLKLORA U ZAGREBU

Središnji program Smotre bio je posvećen Hrvatima koji žive izvan Hrvatske: folklorna društva i skupine iseljenih Hrvata s drugih kontinenata i Hrvati iz europskih zemalja predstavili su različite načine njegovanja i prikazivanja glazbene i plesne baštine. Osobita je pozornost bili usmjerena doticajima naroda i kultura, odnosno međusobnim utjecajima i specifičnim oblicima koji nastaju u novome okruženju, u prepletanju useljeničke kulture s kulturom starosjedilaca ili pripadnika drugih iseljeničkih skupina. Na Smotri su nastupila i folklorna društva iz Hrvatske i iz drugih zemalja. Uz nastupe na pozornicama organizirane su i popratne priredbe …

21. - 25. srpnja 2010.

44. MEĐUNARODNA SMOTRA FOLKLORA U ZAGREBU

44. međunarodna smotra folklora posvećena je svjetski proširenim aktivnostima na očuvanju i zaštiti nematerijalne kulturne baštine zemalja članica Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO). Svi su sudionici Smotre nositelji nematerijalne kulturne baštine upisani u nacionalne popise, a neki i u UNESCO-v Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. U nacionalnom popisu Hrvatska je dosad registrirala 77 kulturnih dobara, od kojih je 7 uvršteno i u UNESCO-v Reprezentativni popis, čime je Hrvatska zauzela prvo mjesto u Europi, a u svijetu su ispred nje samo Kina, Japan i Republika Koreja…

15. - 19. srpnja 2009.

43. MEĐUNARODNA SMOTRA FOLKLORA U ZAGREBU

Kao i dosad, i na ovoj su Smotri sudjelovala izabrana kulturno-umjetnička društva i neformalne folklorne skupine iz Hrvatske, predstavljajući sve krajeve Hrvatske, odnosno raznolikost njihovih folklornih oblika. Na Smotri su gostovali i strani folklorni ansambli iz Europe i s drugih kontinenata. U okviru programa Smotre dvije su priredbe bile posvećene odabranim temama: folkloru Istre te kolu kao univerzalnom plesnom obliku koji povezuje domaće i strane sudionike. Temu Istre upotpunjuju i popratne priredbe: koncerti pučkog crkvenog pjevanja i etnoglazbe. 43. međunarodnu smotru folklora pratilo je i predstavljanje nosača zvuka …

16. - 20. srpnja 2008.

42. MEĐUNARODNA SMOTRA FOLKLORA U ZAGREBU

42. međunarodna smotra folklora okupila je izabrana folklorna društva iz 22 mjesta u Hrvatskoj te strane folklorne ansamble iz Francuske, Grčke, Indije, Kolumbije, Litve, Malavija, Maroka, Meksika, Rusije, SAD-a, Slovenije i Švedske. Dvije su priredbe bile posvećene odabranim temama: jedna govornim oblicima folklora, a druga folkloru Gorskog kotara. U prvoj, naslovljenoj “Govorimo i pjevamo hrvatski”, naglasak je bio na hrvatskom jeziku i njegovim dijalektima; bogatstvo i raznolikost lokalnih govora predstavili su izvođači zdravica i drugih svadbenih govora, sudionici jurjevskih ophoda, božićni čestitari i drugi….

18. - 22. srpnja 2007.

41. MEĐUNARODNA SMOTRA FOLKLORA U ZAGREBU

41. međunarodna smotra folklora održana je u Zagrebu od 18. do 22. srpnja 2007. godine. Njezine su dvije priredbe bile posvećene Hrvatima iz Bosne i Hercegovine: izložba u Etnografskom muzeju u Zagrebu, koja predstavlja umijeće lijevanja tradicijskog nakita i uporabnih predmeta te završna priredba Smotre, na kojoj su nastupili i Hrvati koji žive u Bosni i Hercegovini i oni koji danas žive u Hrvatskoj. Na Smotri su nastupila i odabrana folklorna društva iz Hrvatske te zanimljivi plesni i glazbeni ansambli iz inozemstva, iz Austrije, Gane, Grčke, Gruzije, Indije, Italije, Kameruna, Malavija, Norveške, Slovačke i Španjolske….

19. - 23. srpnja 2006.

40. MEĐUNARODNA SMOTRA FOLKLORA U ZAGREBU

Međunarodna smotra folklora održava se u Zagrebu od 1966. godine. Ona nastavlja na dugu tradiciju održavanja smotri folklorne baštine, koje su se održavale u Hrvatskoj od tridesetih godina dvadesetoga stoljeća. U četrdeset godina postojanja Smotra prikazuje tradicijske kulturne vrijednosti, kako hrvatske tako i drugih naroda sa svih strana svijeta te kulturnu baštinu nacionalnih manjina koje žive u Hrvatskoj. Smotra pomaže promicanju i čuvanju bogatstva i raznolikosti folklornog nasljeđa (glazbe, poezije, plesova, običaja i nošnji) te pridonosi stvaranju i iskazivanju višestrukih identiteta, nacionalnih i lokalnih….

20. - 24. srpnja 2005.

39. MEĐUNARODNA SMOTRA FOLKLORA U ZAGREBU

39. međunarodna smotra folklora u Zagrebu posvećena je folkloru sjeveroistočne Hrvatske – Slavonije, Srijema i Baranje, posebice običajima proljetnih ophoda među kojima se kao osobitost toga područja ističu ophodi kraljica. Kako se i u susjednim područjima izvan hrvatskih granica susreću isti, odnosno srodni običaji, osobito u Hrvata u Vojvodini, Mađarskoj i u sjevernoj (posavskoj) Bosni, u program Smotre uvršteni su i odgovarajući primjeri, odnosno izvođači iz tih krajeva. Zbog cjelovitije slike o izabranoj tematici pridruženi su još neki izvođači iz udaljenijih krajeva i drugih zemalja, pa kraljicama srodne običaje …

21. - 25. srpnja 2004.

38. MEĐUNARODNA SMOTRA FOLKLORA U ZAGREBU

38. međunarodna smotra folklora predstavlja 22 izvođača folklorne glazbene, plesne i pripovijedačke tradicije iz hrvatskih županija, bogatu baštinu pučkog crkvenog pjevanja Hrvata iz Bosne i Hercegovine s 10 nastupa izvođača okupljenih po prvi puta zajedno na jednoj priredbi, te sudionike iz 13 stranih zemalja. Središnja tema ovogodišnje Smotre, “Kačićevim tragom”, oslanja se na višegodišnje znanstveno i terensko istraživanje na tragu djela fra Andrije Kačića Miošića, koje je i danas živo u hrvatskoj narodnoj usmenoj baštini. Zanimljivi nalazi, koji iznenađuju svojom raznovrsnošću kao i postojanošću, …

16. - 20. srpnja 2003.

37. MEĐUNARODNA SMOTRA FOLKLORA U ZAGREBU

37. međunarodna smotra folklora posvećena je baštini manjinskih zajednica koje žive u Hrvatskoj. Albanci, Austrijanci, Bošnjaci, Crnogorci, Česi, Mađari, Makedonci, Nijemci, Romi, Rusini, Slovaci, Slovenci, Srbi, Talijani, Ukrajinci, Židovi – svi oni obogaćuju kulturnu i etničku sliku Hrvatske. Mnogi od njih imaju kulturna i folklorna društva koja, među ostalim, mlađe članove zajednice upoznaju s glazbenom i plesnom baštinom svoga naroda. Većina njeguje i prikazuje odabrane oblike te baštine: plesove te glazbu i nošnju koja se prepoznaje kao osebujno kulturno dobro matičnoga naroda….

17. - 21. srpnja 2002.

36. MEĐUNARODNA SMOTRA FOLKLORA U ZAGREBU

Tema ovogodišnje Smotre posvećena je folkloru i drugoj baštini Hrvata koji žive izvan Hrvatske, u susjednim i drugim euposkim zemljama te na drugim kontinentima. Na Smotri će sudjelovati sedam predstavnika Hrvata iz Austrije, Italije, Mađarske, Rumunjske i Slovačke; tri društva iz Mađarske predstavljaju tri hrvatske etničke skupine u toj zemlji: Šokce, Bunjevce i Gradišćance. Hrvati u spomenutim zemljama pripadaju staroj europskoj dijaspori, borave u novim domovinama više stotina godina i danas većinom imaju status nacionalne manjine s određenim pravima, posebice u odnosu na jezik i školovanje…..

18. - 22. srpnja 2001.

35. MEĐUNARODNA SMOTRA FOLKLORA U ZAGREBU

35. međunarodna smotra folklora je priredba posvećena dvjema temama: božićnim i žetvenim običajima. Uz prikaz velike raznolikosti božićnih i žetvenih tradicija u Hrvata bit će naglašene i određene podudarnosti, sličnosti ali i različitosti tih tradicija u drugih naroda, koje će prikazati strani sudionici Smotre. U program Smotre uključena su dva koncerta etno glazbe s više stranih i domaćih sudionika, izložba o žetvenim tradicijama Hrvata, koncert hrvatske pučke crkvene glazbe vezane uz šire razdoblje Božića i blagdana koji mu slijede…

19. - 23. srpnja 2000.

34. MEĐUNARODNA SMOTRA FOLKLORA U ZAGREBU

34. međunarodna smotra folklora održava se u dvijetisućitoj godini, godini koja je po mnogočemu osobita. Zato je i ova Smotra posvećena jednoj osobitoj temi, temi poklada ili karnevala. Poklade padaju u vrijeme početka novoga vegetacijskog ciklusa, kada zima popušta pred dolaskom proljeća. Po starim shvaćanjima i kalendarima to je bilo vrijeme prijelaza iz stare u novu godinu. U tom prijelaznom razdoblju poklade su, sukladno drevnim vjerovanjima, simbolično obračunavale s nevoljama protekle godine i nastojale magijskim postupcima utjecati da nova godina u svakom pogledu bude bolja….

22. - 25. srpnja 1999.

33. MEĐUNARODNA SMOTRA FOLKLORA U ZAGREBU

33. međunarodna smotra folklora održava se u posljednjoj godini tisućljeća. Njezinim programom nastojali smo prikazati stanje folklornih tradicija Hrvata u tom času. Smotra prikazuje folklornu baštinu Hrvata u Hrvatskoj te manjim dijelom u Bosni i Hercegovini. Velike su razlike u oblicima i starosti te baštine u pojedinim krajevima, a različiti su i načini njezina postojanja u suvremenosti. Danas, krajem tisućljeća, stalno raste broj društava koja otkrivaju, revaloriziraju i prikazuju folklornu baštinu svoga zavičaja. Također je u porastu zanimanje za folklornu glazbu kao poticaj za novo umjetničko stvaralaštvo…

22. - 26. srpnja 1998.

32. MEĐUNARODNA SMOTRA FOLKLORA U ZAGREBU

32. međunarodna smotra folklora predstavlja folklorne tradicije sela hrvatskih županija, folklor Hrvata iz Bosne i Hercegovine i folklor osam stranih zemalja. Ovogodišnja Smotra naglašava obnovu folklornih društava u hrvatskim selima stradalima u ratu te stoga njezin moto glasi: ‘Obnavljamo baštinu’. Program obnove obuhvaća deset teško stradalih mjesta u koja se poslije ratnih razaranja vraća život: Pridvorje , Vrliku, Kijevo, Polaču, Lovinac, Slunj, Glinu (s okolnim hrvatskim selima) Đeletovce, Korođ/Korogy (mađarska manjina) i Duboševicu. Njihovi su stanovnici doživjeli sudbinu prognanika, a potom povratnika…..