57. MEĐUNARODNA SMOTRA FOLKLORA ZAGREB
19.-23. srpnja 2023.
Pokraj Kupe, lađane vodice
Tijekom 2023. godine obilježava se stotinu godina od etnografske pokupske ekspedicije. Uz dvojicu kustosa Etnografskog muzeja u Zagrebu, Vladimira Tkalčić (1883.–1971.) i Milovana Gavazzija (1895.–1992.), u ekspediciji su sudjelovala i dva slikara (Srećko Sabljak i Maksimilijan Vanka) te još petero njihovih prijatelja.
Preplovivši udaljenost od stotinjak kilometara, u četiri su tjedna obišli 34 sela s lijeve i desne obale Kupe, istražujući etnografski relevantne pojave te kulturno umjetničku baštinu u cjelini. Četiri godine nakon osnutka Muzeja, bio je to odličan pothvat koji im je dugoročno osigurao dobre kontakte s terenom. Programom 57. Međunarodne smotre folklora Zagreb obilježava se velika obljetnica toga jedinstvenog pothvata te programom prikazuje suvremeno stanje folklornih skupina Pokuplja.
U suradnji s Etnografskim muzejom i u sklopu postavljene velike izložbe Intimni prostori svakodnevice, autorica Zvjezdana Antoš održat će prigodno predavanje o pokupskoj ekspediciji i predmetima koji su tada prikupljeni i evidentirani te o aktualnim muzejskim načinima obrade gradiva koje uz povijesnu dokumentarnost ima i važnost za suvremene nositelje kulturne baštine s toga područja. Digitalizirana fotodokumentacija Vladimira Tkalčića važan je materijal pohranjen u fundusu Muzeja pa će Matija Dronjić istaknuti njegovu važnost i javnu dostupnost putem mrežne stranice kroz prizmu glavne teme Smotre. Predavanjem povjesničara Josipa Smernića o ponovljenom putu kajacima Kupom 2014. godine, slojevito se prikazuje značenje terenskoga istraživanja u etnologiji i muzeologiji, kao i u sustavnom istraživanju i bilježenju glazbe, plesa i drugih predstavljačkih oblika tradicijske kulture koje lokalne zajednice nositelja smatraju važnim izrazima lokalnoga i nacionalnog identiteta. Kao i svake godine, usto će se u pet festivalskih dana izborom folklornih skupina iz cijele Hrvatske i inozemnih ansambala prikazati etnografske vrijednosti različitih kulturnih i nacionalnih, odnosno etničkih područja. Svečana priredba Smotre predstavit će društva iz Pokuplja, od kojih npr. Rečica i Brest Pokupski slave stotu obljetnicu djelovanja. Glavni program održavat će se posljednja tri dana na pozornici na Trgu bana Jelačića, odnosno prethodno, u užemu dijelu grada (na Europskome trgu i Zrinjevcu), kao i na lokacijama u Novom Zagrebu (Travno, Siget), Sv. Nedelji, Vrbovcu i Beltincima (na festivalu u Sloveniji s kojim Smotra već niz godina surađuje).
Programima ususret festivalskome dijelu održava se kontinuitet s prethodnim smotrama, poput nastupa Harmonije disonance u Etnografskom muzeju u Noći muzeja u siječnju, zatim u ožujku i edukativnog projekta radionice dječjih igračaka Tanje Tandare i udruge Povuci za kulturu (HAI! Hrvatske autohtone igračke za predškolski uzrast). Budući da se inače glavnom festivalskom pozornicom na Gradecu ove godine ne možemo koristiti zbog obnove depoa Galerije Klovićevi dvori (pa tako ni njihovim atrijem za koncerte ususret Smotri), program je koncentriran na pozornicama na Europskome trgu te u Glazbenom paviljonu na Zrinjevcu gdje će se svih pet festivalskih dana u večernjim satima održavati nastupi inozemnih ansambala i vokalno-instrumentalnih sastava. Na velikoj pozornici na Trgu bana Jelačića održat će se u petak, 21. srpnja svečana priredba s naslovnom temom Smotre Pokraj Kupe, lađane vodice, te iduća dva dana nastupi drugih domaćih i inozemnih skupina. Iz inozemstva dolaze ansambli iz devet zemalja Europe i Azije: Belgije, Gruzije, Indije, Irana, Kosova, Makedonije, Poljske, Španjolske i Turske. Nastupit će vokalno instrumentalni sastavi: Ansambl gamelana Jaman Suara, Ivana Galić s koncertom latinoameričke glazbe, Tomislav Goluban s bluesom zagorsko-irskih glazbenih veza te sastavi Ogenj i Cinkuši. Koncerti crkvenoga pučkog pjevanja prikazuju marijansku i hodočasničku tradiciju puka. Ove godine to su marijanski koncert (1. lipnja) Pučkih pivača KBF-a, „Zdravo zv’jezdo mora“, koji je pripremio Joško Ćaleta, kao najava ovogodišnje Smotre u novozagrebačkoj župi Uzvišenja Sv. Križa u Sigetu, te marijanski hodočasnički napjevi turopoljskih skupina iz Buševca, Donje Lomnice i Šiljakovine te Bresta Pokupskoga, „… da vidimo Mariju, tu je pravi raj“, u pripremi Tomislava Habulina, koji će se u mimohodu sudionika od kapele Ranjenoga Isusa na Jelačićevu trgu kretati Radićevom ulicom do Kamenitih vrata, 16. srpnja, u nedjelju koja prethodi Smotri. Subotnju večer prije toga, 15. srpnja, Kazališno društvo „Dugava“ iz Pinkovca u Gradišću održat će predstavu pučkoga kazališta na gradišćanskome govoru, čime prezentno očituju način na koji ga čuvaju i promiču. Publika će u utorak, 18. srpnja navečer, na Zrinjevcu vidjeti i turopoljsku svadbu – mladečke iz Buševca, ogranka Seljačke sloge koji je prije tri godine, također u programu Smotre, slavio stotu obljetnicu postojanja, a ove godine slavi 50 godina izvođenja turopoljske svadbe prema dramskom djelu Josipa Kovačevića. Na sličan način nastupom kumpanije iz Vele Luke i njihove folklorne skupine Mafrina prikazat će se i kontinuitet djelovanja Smotre čiji se programi tematski povezuju iz godine u godinu pa je ovogodišnji nastup kumpanije, nakon lanjske osobite izvedbe barokne moreške (koja je prvi put izvedena izvan otoka), proširenje teme mediteranskih plesova s mačevima prema kojima je poznat i jedinstven otok Korčula i o čemu je na prošlogodišnjoj Smotri postavljena dokumentarna fotografska izložba Gradskoga muzeja Korčula, autorica Sani Sardelić i Elsie Ivancich Dunin. U međunarodnim okvirima velolučku kumpaniju ovaj put će se povezati s nastupom muškoga dijela ansambla iz belgijske Valonije Picard (Pas d’la Yau, Compagnie Galouche), s lančanim mačevnim plesom iz 14. stoljeća. Na sličan način skupinu plesača iz Rugova s Kosova, koji je od prve Smotre nastupao u više navrata s plesom sukobljenih boraca s hanđarima i kuburama, moći će se usporediti sa sličnim bojnim plesom mač-štit manjega ansambla plesača iz Burse u Turskoj. Koncertom na Zrinjevcu u paviljonu, u srijedu 19. srpnja, nastavlja se suradnja s Hrvatskom glazbenom mladeži i programom Ethno Croatia & Ethno on the road koji će prikazati rezultate međunarodne suradnje i stvaralaštva mladih u glazbenom kampu u Grožnjanu pod vodstvom dvoje mentora Cristobala Araya iz Čilea i naše Lucije Maroević.
Osim spomenutoga prisjećanja na pokupsku ekspediciju u Etnografskome muzeju, postavljanjem izložbe nošnji iz Pokuplja koje posjeduje Posudionica i radionica narodnih nošnji (Centar za tradicijsku kulturnu baštinu), u Tehničkom muzeju Nikola Tesla, skrenut će se pozornost na glavu temu Smotre.
U programu Smotre predstavit će se i monografije pokupskih slavljeničkih društava „Rečica“, „Pokupljanka“ iz Bresta Pokupskoga i „Sv. Juraj“ iz Draganića. Šetnice središtem grada kao spontani nastupi bez pozornica uz okupljanje izvođača na Zrinjevcu, dobra su mogućnost da publika u prijepodnevnim satima bude s izvođačima u bliskom dodiru te da s njima zapleše i zapjeva, popriča i fotografira se. Plesne radionice tijekom festivalskoga dijela Smotre održavaju se nakon nastupa na glavnoj festivalskoj pozornici na Trgu bana Jelačića, a vode ih dugogodišnji voditelji Francis Feybli i Vido Bagur.
Digitalizacija građe Međunarodne smotre folklora u suradnji s Institutom za etnologiju i folkloristiku i digitalnim repozitorijem Referentnog centra za nematerijalnu kulturu, važan je dio cjelogodišnje aktivnosti, neposredno povezan s lokalnim zajednicama koje trajno traže pomoć i dostupne digitalizirane snimke sa starijih Smotri. Utoliko je dokumentarna aktivnost jedan od prioriteta koji pridonosi očuvanju i prenošenju lokalnih znanja i umijeća na mlađe generacije, na radionicama ili seminarima koje suradnici Smotre, s dosadašnjim iskustvima, redovito održavaju na regionalnoj razini za županijske zajednice kulturno-umjetničkih udruga. Uz dosadašnju potporu Ministarstva kulture i medija, Grada Zagreba i Hrvatskoga društva skladatelja, Smotru je ove godine znatno više financijski i marketinški poduprla Turistička zajednica Grada Zagreba.