U godini kad Europska unija promiče vještine koje omogućuju uspješniji napredak, treba isticati i tradicijske vještine koje su nam znanjem i umijećem predaka omogućile bolje razumijevanje kulturnih prostora te uspješan suživot čovjeka i prirode u manjim sredinama. Mreža UNESCO-ovih kulturnih prostora projekt je programske suradnje Erasmus+, u kojem su, uz šest drugih zemalja, hrvatski predstavnici Gackog pučkog otvorenog učilišta iz Otočca i stručnjaci s Instituta za etnologiju i folkloristiku, uspješno udjelovali u prikazivanju i dijeljenju dobrih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine. Uz koordinaciju iz latvijske zajednice Suiti i partnere iz dviju estonskih zajednica (Setomaa i s otoka Kihnu), makedonske partnere, kao i one iz Gruzije, sa Sardinije te iz Portugala, razmjenjivala su se iskustva očuvanja i poticanja tradicijskih vještina i umijeća, umjetnosti i stvaralaštva. U programu 58. Međunarodne smotre folklora prikazat će se rezultati toga međunarodnog projekta uz isticanje nacionalne teme Šokadijo, lipa i bogata, radi prikaza osnovnih biljega šokačkoga kulturnog prostora, pa i bećarca, upisanoga na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

U pet festivalskih dana nastupit će folklorna društva i pojedinci koji će uz šokačke tradicije predstaviti različitosti hrvatske etnografske baštine, predstavnici nacionalnih manjina, Hrvati iz susjednih zemalja i iseljeništva (ukupno tridesetak skupina), uz desetak ansambala koji će predstaviti baštinu drugih naroda i kultura. Svečana priredba Smotre predstavit će folklorne tradicije Hrvata Šokaca u Panoniji, hrvatske subetničke skupine koja živi u Slavoniji, Baranji, Srijemu, Bačkoj, Banatu i Bosanskoj Posavini, čime će uz domaće skupine gostovati i Šokci iz Bosne i Hercegovine, Mađarske (Pečuh) i Srbije (Bačke).

Sudionici projekta Erasmus+ UNESCO-ovi kulturni prostori predstavit će se s različitim skupinama vokalnih, instrumentalnih i plesnih izvođača. Iz Latvije nastupaju ansambli Gudenieki Suiti, Suitu  ūdenieki/Suiti gajdaši i Suitu sievas/pjevačice, a makedonski izvođači dolaze iz Kičeva. Od inozemnih izvođača, na Smotri nastupaju i drugi ansambli iz Brazila, Indonezije, Nizozemske, Perua te dvije skupine ukrajinske dijaspore iz Kanade, iz Winnipega i Edmontona. Nastupat će na pozornicama na Trgu bana Jelačića, Zrinjevcu, u Svetoj Nedelji, Vrbovcu, Pleternici i Beltincima. Na Zrinjevcu (3. srpnja) nastupa i velika skupina s više naraštaja iseljenih Hrvata, Hrvatske folklorne skupine Zagreb iz Pertha u Australiji.

Pozornica na Trgu bana Jelačića potvrdila se kao odličan prostor koji omogućuje vrlo
dobru posjećenost i brojnu publiku te vođenje plesnih radionica Francisa Feyblija iz Švicarske, dokle god se ne omogući povratak na pozornicu na Gradecu, koja zbog oštećenja u potresu i obnove susjedne Gornjogradske gimnazije, nije u funkciji.

Prema iskustvima prethodnih godina, u kojima su priredbe Smotre na otvorenom prostoru Trga bana Jelačića zbog vremenskih uvjeta sve neizvjesnije, rezervna dvorana je u Kulturnom centru Travno, u Novom Zagrebu. Usto se kao pozornica koristi Glazbeni paviljon na Zrinjevcu te vanjske pozornice u Svetoj Nedelji (pokraj jezera Kipišće u Strmcu), Vrbovcu i na suradnom festivalu u Beltincima u Sloveniji.

Kao i svake godine, ususret festivalskim danima u srpnju, organizirat će se niz koncerata, izložbi, tribina, predstava pučkoga kazališta, predstavljanja knjiga i radionica – edukativnih i kreativnih za različite uzraste, već od proljeća, kao najava glavnih festivalskih dana. Još je u travnju je održana prva tribina o pet desetljeća pjevanja klape Ošjak iz Vele Luke na otoku Korčuli, uz sudjelovanje članova klape, etnologinje Maje Povrzanović Frykman i etnomuzikologinje Vedrane Milin Ćurin.

Koncerti crkvenih pučkih napjeva Šokaca četiriju skupina, prema koncepciji Zrinke Posavec, u crkvi sv. Petra u Vlaškoj ulici – Veseli se, o Marijo! (14. lipnja) te marijanskog koncerta triju skupina bijelih Šokaca s procesijom od Trga bana Jelačića do Kamenitih vrata – Zibala majka zipkicu (14. srpnja) prema koncepciji i ideji Tomislava Habulina, posebni su prema sadržaju i izvođačima, dajući uvid u duhovnost nositelja i općenito hrvatske vjerske tradicije koja je duboko utkana u život puka. Koncerti različitih glazbenih žanrova inspirirani tradicijom održavaju se u prostoru studija/galerije Klet u Ilici 73 (Mislav Lešić i izložba Realizam ćorava sokaka te koncert sastava Ukleti dukat, 17. svibnja), u Klubu kazališta Komedija Kontesa (džesistički koncert Hojsak & Novosel ft. Thanos Stavridis & Christos Tassios, 15. lipnja) te u festivalskim danima etno-skupina Veja (koncert Škura ura, 18. srpnja) na Trgu bana Jelačića i tamburaši Rubato (21. srpnja), a u Glazbenom paviljonu na Zrinjevcu (tradicijski instrumenti Šokaca u Mađarskoj i Orkestar Mišina Andora Vegha iz Pečuha, 20. srpnja) i AnnaDel s etno-glazbenim koncertom ukrajinskih pjesama.

Izložbene aktivnosti ostvaruju se u suradnji s Narodnim sveučilištem Dubrava gdje će u galeriji Kontrast biti postavljena međunarodna bilateralna izložba Vrijeme nade – o umijeću slamarstva bunjevačkih Hrvatica i Ukrajinki iz Lutska, uz radionice učenja slamarske tehnike izrade predmeta i slika (autorice Lucije Franić-Novak). U prostorima Gradske knjižnice grada Zagreba na Starčevićevu trgu bit će postavljena izložba Fenomen u dva stiha: bećarac, uz predstavljanje Muzeja bećarca u Pleternici (2. srpnja), kao nove suradne ustanove Smotre zainteresirane za dugoročniju suradnju. U Galeriji Specijalne policije na Trgu žrtava fašizma bit će postavljena izložba fotografija Čaje (autora Dražena Bote iz Fotokluba Vinkovci).

U Etnografskom muzeju bit će također postavljena izložba fotografija, Umjesto tisuću riječi… – fotografije Marijana Jovića u suradnji s Gradskim muzejom Županja, uz koju kustosica Etnografskoga muzeja Katarina Bušić (12. srpnja) organizira okrugli stol – Šokci i baština kao javnu tribinu o šokačkoj kulturi, povijesti i književnosti (izlagači Tena Babić Sesar, Katarina Bušić, Ljubica Gligorević, Marinko Vuković). U suradnji s Centrom za tradicijsku kulturnu baštinu KUC-a Travno u Tehničkome muzeju Nikola Tesla bit će postavljena izložba „Kad se spremim i malo naredim – narodne nošnje Šokaca u Panoniji“, autora Josipa Forjana sa suradnicima.

Prigodno tematsko predavanje održat će se u Društvu hrvatskih književnika – Govor
kao baština – ikavsko-ekavski staroštokavski dijalekt u Slavoniji, posebno o vrijednosti manifestacije Šokačka rič. Izlagačice su Ivana Kurtović Budja i Anica Bilić (27. lipnja).

Zahvaljujući vrlo uspješnome njegovanju vlastite prigorske kulturne baštine u Dječjem vrtiću Markuševec, predstavljanje slikovnica Cvelferije posvećeno je djeci i odgajateljima (20. lipnja). Predstavljanje monografija Kulturno-umjetničko društvo Seljačka sloga Gradište 1923. – 2023. i Naših stotinu godina – KUD Hrvatska seljačka sloga, Opatovac, te knjige Kako su stari pripovidali – govor mjesta Gradište i rječnik govora Gradišta, održat će se u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (12. srpnja). U istoj knjižnici bić će predstavljena knjiga Knjiga bećaraca – zbirka deseteračkih dvostihova Muzeja bećarca (13. srpnja), a predstavljanje projekta Suvremeno odijevanje Šokica, etnologinja Marije Gačić i Sonye Darrow iz Češke, održat će se u Etnografskome muzeju (20. srpnja).

Na Zrinjevcu će se uz glavnu temu Smotre održati i edukativne i kreativne radionice za različite uzraste, od predškolskoga do odraslih, pod vodstvom Marije Gačić (20. srpnja). Predstava pučkoga kazališta, Vila Lala – komedija u koprodukciji Slavonskoga putujućeg teATAR-a i Kazališta “Mika Živković” iz Retkovaca, u skladu sa šokačkom temom Smotre, održat će se u dvorani Kulturnoga centra Travno (10. srpnja). Ljubav prema konjima ogledat će se u prezentaciji svatovskih zaprega, što je također dio šokačke baštine i jedno od obilježja kulturnoga identiteta Šokaca. U sklopu folklornih šetnica od petka do nedjelje (19. – 21. srpnja), koje će kao i prethodnih godina okupiti sudionike Smotre i uz njihove nastupe omogućiti blizak susret s publikom na potezu Zrinjevac – Trg bana Jelačića – Praška – Zrinjevac, program šokačkih svatovskih zaprega ostvarit će se u suradnji s Konjogojskom udrugom Sikirevci koja ima dugogodišnje iskustvo s paradnim prikazima svatovskih zaprega.

Digitalizacija građe Međunarodne smotre folklora u suradnji s Institutom za etnologiju i folkloristiku i digitalnim repozitorijem Referentnog centra za nematerijalnu kulturu, važan je dio cjelogodišnje aktivnosti, neposredno povezan s lokalnim zajednicama koje trajno traže pomoć i dostupne digitalizirane snimke sa starijih Smotri. Utoliko je dokumentarna aktivnost jedan od prioriteta koji pridonosi očuvanju i prenošenju lokalnih znanja i umijeća na mlađe naraštaje, na radionicama ili seminarima koje suradnici Smotre, s dosadašnjim iskustvima, redovito održavaju na regionalnoj razini za županijske zajednice kulturno-umjetničkih udruga. Smotra se ostvaruje uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Grada Zagreba, Turističke zajednice grada Zagreba i Hrvatskoga društva skladatelja.