47. MSF – 2013 Crkveno pučko pjevanje

Koncert marijanskih hodočasničkih pjesama “Pojte, pojte romari, k Majko Božjoj Bistrički” Crkva sv. Katarine, Katarinski trg, nedjelja, 21. srpnja 2013. u 19.30 sati

Ovogodišnji koncert crkvene tradicijske glazbe predstavlja hodočasničku tradiciju katolika u Hrvatskoj, posebice kajkavaca iz okolice Zagreba, iz mjesta Bešića, Gračana, Remeta te Posavskih Brega, Kupljenova i Donje Lomnice.

Hodočašća postoje u gotovo svim poznatim svjetskim religijama, pri čemu je ključno putovanje do svetišta i boravak u svetome mjestu. Od tih se mjesta i danas očekuje poseban blagoslov, oprost od grijeha ili se pak moli za posebne nakane (ozdravljenje, sreću, blagostanje i slično). No, hodočašća su i kulturno i vjersko komuniciranje kojim se prenose nova iskustva, različiti oblici životnih praksi, razmjenjuju znanja o graditeljstvu, kulturi, a samo se kretanje hodočasnika smatra prvim oblikom turizma.

Od ranoga srednjeg vijeka kršćani su hodočastili u Svetu Zemlju, no poslije su te putove zamijenili bližim i sigurnijim odredištima u Europi. Hodočašća svecima i Blaženoj Djevici Mariji u “velika središta” poput Rima, Santiaga de Compostelle, Mariazella itd. mogli su si priuštiti viši slojevi društva, ali se težnja tim svetištima i Rimu kao središtu iščitava u riječi romar, koja prvotno označava onoga koji hodočasti u Romu – Rim, a koja u središnjem i sjeverozapadnom dijelu Hrvatske označava svakog hodočasnika u udaljena ili bliža svetišta.

Iznimnu ulogu u pokretanju hodočašća su Marijine slike i kipovi u svetištima. Tako se od 17. stoljeća hodočasti crnoj madoni, kipu Majke Božje s Djetetom u naručju u nacionalnom svetištu u Mariji Bistrici, koje je od 2010. godine dijelom Marijanskih hodočasničkih puteva, rute koja povezuje marijanska svetišta Čenstohovu – Levoč – Mariazzel – Graz – Mureck – Ptujsku Goru – Mariju Bistricu. Hodočašća započinju Uskrsnim ponedjeljkom i traju sve do Zahvalnice potkraj listopada. Pravim se hodočašćem i danas smatra prevaljivanje puta do svetišta pješice kroz naseljena područja i šume, mada su sve češća i hodočašća autobusima i osobnim vozilima. Posebnu ulogu u hodočašću ima, osim molitve i pokore, pjevanje romarskih pjesama.

Analizom starijih spjevanih pjesama može se u našim varijantama utvrditi zajedničko europsko porijeklo koje osnove vuče iz srednjovjekovne himnologije, dok dio pjesama odlikuju prilagodba i oblikovanje lokalnih inačica europskih marijanskih pjesama koje su se nametnule nakon obveznog uvođenja rimskog obreda u 18. stoljeću, odnosno nakon domaćih hodočašća u druge krajeve ili dolaska stranih hodočasnika u Hrvatsku. Noviji sloj čine i pjesme koje su skladali lokalni, nepoznati autori te pjesme koje hodočasnici smatraju pučkima, premda su autorska djela. Sve su te pjesme zajednice prilagodile svojem glazbenom ukusu, djelomično preinačile ili pak potpuno udaljile od izvornog predloška, čime su postale tradicijskim repertoarom.

Tomislav Habulin i Irena Miholić