Na putu do mora – tradicijsko ruho uz Karolinu i Lujzijanu
Etno Art galerija, Ulica baruna Trenka 1
Otvorenje izložbe: petak, 5. 7. 2019., 19.00 sati.
Izložba ostaje otvorena do 31. srpnja 2019.
Naizgled je teško povezati gradnju ceste s razvojem narodnih nošnji, no ove su pojave zapravo neraskidivo vezane. Ako narodnu nošnju promatramo kroz njenu fluidnost te individualnost koja nastaje u procesu njene izrade, protočnost ljudi, materijala i sirovina te ideja, presudna je u razvitku nošnji kroz različita razdoblja i stilove odijevanja.
Središnja tema ovogodišnje Međunarodne smotre folklora Zagreb je etnografsko i folklorno bogatstvo širokog prostora uz povijesne ceste Karolinu i Lujzijanu kojima se od Karlovca preko Gorskog kotara dolazi do Rijeke, te Hrvatskog primorja, Istre i Kvarnera.
Ove su ceste spojile unutrašnjost Hrvatske s njezinim primorjem te učinile neprohodno područje Gorskog kotara protočnim. Godine 1727. za promet je otvorena Karolinska cesta nakon dvije godine gradnje. Iako je na mjestima bila teško prolazna, s neprohodnim suženjima ili prestrmim nagibima, a asfaltirana tek 1974. godine, Karolina je ipak potaknula proces društvenog i gospodarskog razvoja u područjima kojima je prolazila. Zbog teške prohodnosti ove ceste, 1803. godine započeta je gradnja nove ceste, Lujzijane, koja ni danas ne gubi na važnosti.
Od Rijeke preko Gornjeg Jelenja, Delnica, Skrada, Vrbovskog, Severina na Kupi do Karlovca, ova je cesta bila najkraći i najbrži put od Rijeke do Karlovca. Ubrzani napredak Rijeke, Bakra i Kraljevice te mjesta uz Karolinu potaknuli su doseljavanje obrtnika i trgovaca, unaprijedili vojnu i trgovačku povezanost te protok sirovina.
Razvojem ovakve infrastrukture veći je izbor materijala postao dostupan za izradu nošnji. Upoznavanje novih stilova odijevanja potaknulo je razvoj novih krojeva i kićenje nakitom obrtničke izrade.
Na izložbi Na putu do mora – tradicijsko ruho uz Karolinu i Lujzijanu prikazani su predmeti Karlovačkog i Ozaljskog Pokuplja, Žumberka, Ogulinsko-plašćanske doline, Gorskog kotara, Istre i Hrvatskog primorja. Postav izložbe tako se proteže kroz tri od četiri kulturna područja Hrvatske (sjeverna i sjeverozapadna, gorska te primorska Hrvatska). Uz odjevne predmete te predmete potrebne za izradu nošnji, izloženi su i tradicijski instrumenti karakteristični za navedena područja (šurle, dvojnice, mih, sopile) te rekviziti koji prate određene obredne prakse poput maski i kostima zvončara iz okolice Rijeke.
Autorice izložbe:
Lucija Halužan, Ivana Mihajlic, Bojana Poljaković Popović