16. srpnja 2023., procesija od Kapele Ranjenog Isusa do Kamenitih vrata
U programu ovogodišnje Međunarodne smotre folklora koja u centar svojih događanja stavlja živu baštinu i prisjećanje na Pokupsku ekspediciju, odnosno putovanje, tematskim koncertom crkvene glazbe također želimo krenuti putem žive baštine i vjerničkoga putovanja – hodočašća. Poticaj za hodočašće odavna privlači putnike namjernike u kojemu usmena predaja kao i obrasci ponašanja prilikom hodočašća u spontanom prenošenju čine okosnicu održavanja tradicijskog nasljeđa. Prema istraživanjima Marijane Belaj (2012) svako hodočašće u sebi zrcali društvene procese i povijesna zbivanja, objedinjuje simbole, vjerovanja, iskustva i prakse. Početkom Domovinskog rata u jeku ratnih razaranja mons. Josip Frkin, tadašnji župnik Župe Navještenja Blažene Djevice Marije – Velika Gorica, zavjetovao se da će, ako Velika Gorica ostane nerazorena, svake prve subote u rujnu sa župljanima pješačiti u Mariju Bistricu. Nekadašnje župno hodočašće pretvorilo se u zavjetno hodočašće Turopolja koje vjernici Turopolja posebno vole i u spomen na zavjet dragoga župnika održavaju i danas. Upravo stoga koncertnim programom marijanskih hodočasničkih napjeva želimo se prisjetiti tradicijskog nasljeđa koje ima svoju povijest, a ujedno je i dio žive baštine koja traje. Marijanske popijevke i napjevi nakon božićnih spadaju među najpopularnije crkvene popijevke. S obzirom na to da se prenose usmenom predajom postale su dio marijanskoga pučkog crkvenog repertoara. Većina tih napjeva zapravo su autorska djela kojima se s vremenom izgubio trag o porijeklu. Način izvedbe i višegodišnja izvedbena praksa pomalo su ih modificirale i udaljile od njihovoga početnog oblika. Neizostavni napjevi poput Lijepa si lijepa, Čuj nas Majko, O, mila majko nebeska, O, Marijo zvijezdo mora, O, divna Djevice, Hoćemo Boga, Zdravo Djevo, K suncu prosi i dr. koje hodočasnici s vjerskim zanosom izvode na hodočašću u Nacionalno svetište u Mariju Bistricu mogu se čuti i u drugim marijanskim svetištima u Hrvatskoj, kao i za vrijeme marijanskih crkvenih blagdana.
Slijedom višegodišnje izvedbene prakse marijanski napjevi postali su dio repertoara folklornih skupina i društava koji ih vrlo rado uključuju u svoj stalni program. Stoga nije nerijetko čuti da se marijanski napjevi izvode uz instrumentalnu pratnju tamburaškog sastava što u ne tako davnoj prošlosti nije bio slučaj. Napjevi se danas, kao i nekada davno, izvode a cappella ili u sakralnom prostoru uz pratnju orgulja, harmonija, rjeđe digitalnog klavira i spomenutih tambura. Zanimljivost u pojedinim lokalnim zajednicama čine i novokomponirane autorske marijanske pjesme koje se oslanjanju na tradicijsko glazbeno nasljeđe i izvedbenu praksu. Upravo jednu takvu marijansku pjesmu u ovogodišnjem programu predstavit će članice i članovi KUD-a „Pokupljanka“ iz Bresta Pokupskog. Posebnu pažnju privlači hodočasnički litanijski spjev Majko Božja Bistrička koji je nastao višegodišnjom glazbenom interpretacijom vjernika u trenutnom nadahnuću i vjerskom zanosu. Jezikom pučkog pjesnika spjev Majko Božja Bistrička tekstualna je nadogradnja Lauretanskih litanija Blažene Djevice Marije nastao na prostorima sjeverozapadne Hrvatske. Tekstualni predložak hodočasničkog litanijskog spjeva tijekom vremena prilagođavao se i prilagođava vjerničkom zanosu, potrebama, osjećajima i doživljajima. Tako doživljaj hodočasničkoga hoda/puta opisuje stih Išli smo kroz planine u daleki kraj, da vidimo Mariju, tu je pravi raj, prema kazivanju pjevačica iz Donje Lomnice.
Ono što u materijalnom smislu duboko povezuje Turopolje i Pokuplje arhitektura je drvenih crkava i kapela. O njihovoj ljepoti i domišljatosti gradnje govore one same. Spomen su minuloga vremena u kojem se zrcali dah prošlosti utkan u našu sadašnjost. Upravo arhitektura drvenih kapela bila je jedan od poticaja za organiziranje ovog programa. Grad Zagreb i Velika Gorica tijesno su povezani tijekom povijesti. U današnje vrijeme dolazak i odlazak putnika namjernika ide preko zagrebačke zračne luke Franjo Tuđman, donedavno Zračne luke Pleso. Ona se prostire na području negdašnjega sela Pleso, danas gradske četvrti Velike Gorice. Kao i sve u životu tako i odabir lokacije i vremena koncertnog programa nije slučajan. Selo Pleso nadaleko je poznato po drvenoj kapeli Ranjenoga Isusa, a ovaj koncertni program započet će procesijom od kapele Ranjenog Isusa u zagrebačkom neboderu koja se nalazi na Trgu bana Josipa Jelačića. Ratne 1991. godine navršio se spomen 260. obljetnice postojanja svetišta Kamenita vrata. Tadašnji zagrebački nadbiskup i metropolita kardinal Franjo Kuharić 1991. godine proglasio je Majku Božju od Kamenitih vrata zaštitnicom Grada Zagreba. Iste godine po zagovoru mons. Josipa Frkina Turopoljci počinju sa svojim zavjetnim hodočašćem u Mariju Bistricu. Sve to zajedno bio je izniman poticaj da se u okviru Međunarodne smotre folklora, Grad Zagreb, Turopolje, drvene kapele, crkveni napjevi i Pokuplje poveže u jedno te budu svjedok žive baštine. Kamenita vrata neizbježna su duhovna oaza u centru grada koje će biti glazbeno središte crkvenog pjevanja za svakog putnika namjernika ili prolaznika.
U ovogodišnjem programu crkvene glazbe sudjelovat će članice i članovi KUD-a „Nova zora“ iz Donje Lomnice; članice i članovi Ogranka Seljačke sloge Buševec iz Buševca; Folklorni ansambl „Šiljakovina“ iz Šiljakovine te članice i članovi KUD-a „Pokupljanka“ iz Bresta Pokupskog.
Tomislav Habulin, mag. Mus.
Program: Majko Božja Bistrička, litanijski hodočasnički spjev u procesiji Radićevom ulicom.
- Vesela budi Marijo
- Ja sam sirota nevoljan stvor
- Lijepa si, lijepa
Uz tamburašku pratnju Izvode pjevačice KUD-a „Nova zora“, Donja Lomnica
- Čuj nas Majko
- Majčice zlatna
- O, mila Majko nebeska
Izvode članice i članovi KUD-a „Pokupljanka“, Brest Pokupski
- Majčice draga, ljudstvo te moli
- Danak svaki Božjoj Majci
- Ja sam sirota nevoljan stvor
Izvode članice FA „Šiljakovina“, Šiljakovina
- O Marijo, zvijezdo mora / Majko draga, Djevo sveta
- O, divna Djevice
- Kraljice moćna Majko pobožna
Izvode članice Ogranka Seljačke sloge Buševec, Buševec