Izložba povodom Noći muzeja 2022. – (O)tisak Smotre

(O)tisak Smotre – izložba plakata i kataloga Međunarodne Smotre folklora Zagreb

petak, 28. siječnja 2022.

18.00 – 00.00 sati

Međunarodna smotra folklora Zagreb održava se od 1966. godine. Prikazuje i afirmira tradicijsku kulturu i folklor brojnih domaćih i inozemnih sudionika. Izložbom (O)tisak Smotre kroz plakate i kataloge Smotre prikazuje se njen kontinuitet, teme kojima se bavi, te raznolika grafička rješenja koja su obilježila pojedinu Smotru. Plakati i katalozi imaju značajnu grafičku, ali i etnografsku vrijednost. Izložba nastoji objediniti i prikazati vizualni identitet najveće i najprestižnije smotre folklora u Republici Hrvatskoj. Iz digitalnog repozitorija Instituta za etnologiju i folkloristiku prikazuju se snimke nastupa folklornih grupa koje su tijekom godina nastupile na Smotri. Izložba se može posjetiti u Kulutrnom centru Travno sve do 15. veljače. Izložba je realizirana u suradnji s Institutom za etnologiju i folkloristiku  te HKD “Braće Radić”.

Legende izložbe:

1. Prve dvije godine Smotra se nije nazivala međunarodnom. Uz najbrojnije sudionike iz Hrvatske nastupali su i sudionici iz drugih jugoslavenskih republika te manji broj stranih ansambala. Cilj Smotri bila je afirmacija hrvatske tradicijske kulture koja je pripadala tada većinskom seljačkom stanovništvu, a potiskivala ju je građanska kultura. Katalog za prvu Međunarodnu smotru folklora tiskan je za 2 godine, 1966. i 1967. Katalog je u vlasništvu Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu.
2. Od početka Međunarodne smotre folklora Zagreb program je pratio katalog koji je tijekom godina mijenjao svoj sadržaj i izgled. Katalog Smotre iz 1968.. je najstariji koji Kulturni centar Travno ima u svojoj arhivi.
3. Međunarodnu smotru folklora podupirale su istaknute osobe koji je tadašnji ARTO angažirao oko smotri.
4. Izdan je katalog koji ujedinjuje programe prvih 10 godina Smotre. Osim ovoj obljetnici, katalog je posvećen i 30. godišnjici oslobođenja tadašnje Jugoslavije od fašizma.
5. Smotru folklora u organizaciji Seljačke sloge nakon Drugog svjetskog podržavala je i politička elita na čelu sa Josipom Brozom Titom. Titov govor objavljen 1947. godine u glasilu Seljačke sloge, citiran je 1975. godine, a Smotra 1976. posvećena je „u čast Titovih jubileja“.
6. U katalogu 15. Smotre dogovorenim znakovljem označavane su pojedine programske točke prema načinu izvođenja. Označavano je i izvođenje točaka prema spolu ili uzrastu.

__________________________________________________________________

7. Smotra je osamdesetih godina imala velik broj sponzora. Neke on najvećih hrvatskih tvrtki prepoznale su vrijednost Smotre što je popraćeno i financijski. Između ostalih su to INA naftaplin Zagreb, Kraš, Pliva, Zagrebačka banka i ostali.
8. ARTO, radna organizacija za organizaciju priredbi i manifestacija, prva je organizirala Međunarodnu smotru folklora. Nastala je 1965. pod imenom Zagrebačke ljetne večeri, ali je zbog proširenja djelatnosti morala promijeniti ime u ARTO 1967. U katalogu koji je ARTO izdao 1987. vidi se djelatnost kojom se organizacija bavila: organizacija Međunarodne smotre folklora i Međunarodnog sajma cvijeća, te je bila i osnivač galerije „Josip Račić“. Opisane su i ostale priredbe i prigode koje je ARTO organizirao.
9. Simbol Međunarodne smotre folklora osmislio je Petar Mihanović, njezin osnivač. Bio je umjetnik i bavio se dizajnom. Logo predstavlja slova S i f što su početna slova složenice „smotra folklora“. S druge strane Mihanović je znao za simboličko značenje svastike kao indoeuropskoga simbola pa ga je vrhunski uklopio u početna slova Smotre folklora. Svastika označava beskraj, transcedenciju, sreću i prosperitet, vječnu obnovu. Sve su to vrijednosti koje je želio dati Smotri.
10. Na Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu redovito su nastupale folklorne skupine iz regije. Na fotografiji je prikazan KUD „Beltinci“ iz Slovenije. Suradnja Smotre s Beltincima održana je do danas. U Beltincima se također održava međunarodna smotra, te na njoj redovito gostuju grupe koje gostuju i na Smotri u Zagrebu.

___________________________________________________________________

11. Organizaciju smotre preuzela je Koncertna direkcija Zagreb. Godinu ranije Smotra nije održana zbog ratnih neprilika. 1992. smotra je održana u skromnijem izdanju. Umjetničko vodstvo preuzela je Zorica Vitez, a Smotra je bila pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana. Ova godina je prekretnica za Smotru jer se uvodi tema za svaku godinu. U programskoj knjižici svih programa Zagrebačkog ljetnog festivala kojemu je organizator Koncertna direkcija Zagreb od ove godine uvrštena je i MSF
12. 28. Međunarodna smotra folklora posvećena je 900. obljetnici zagrebačke nadbiskupije. Na tu temu organizirano je nekoliko izložbi, a nastupilo je najviše hrvatskih folklornih skupina s područja Zagreba. Već je ove 1994. godine Smotra certificirana u međunarodnoj mreži folklornih festivala CIOFF-a (International Council of Organizations of Folklore Festivals and Folk Arts).
13. 30. Međunarodna smotra folklora posvećena je svadbenoj tradiciji. Velik je naglasak na izražavanju vlastitog identiteta. Dr. Franjo Tuđman, prvi hrvatski predsjednik, piše o Smotri: Smotre (…) bila su i ostala uporišta hrvatskog identiteta, dokaz trajanja, ali i izraz otpora i dugovječne bitke za pravo na vlastitost i samostojnost. (…) Od uspostave samostalne i nezavisne Republike Hrvatske, u ozračju stradanja i rata, te su Smotre ponovno postale izrazom prkosa i otpora protuhrvatskim silama i agresiji.
14. 31. Međunarodna smotra folklora posvećena je folkloru hrvatskog Jadrana. Prije početka Smotre održane su izložbe u Klovićevim dvorima koje su se bavile značajnim temama za Jadran i Sredozemlje: kulturu maslina, suhozidno graditeljstvo, podrijetlo i pitanje rekonstrukcije tradicijskog ruha. Uz katalog Smotre izdan je i katalog izložbi.
15. 35. Međunarodna smotra folklora posvećena je dvjema temama: božićnim i žetvenim svečanostima. Na smotri je nastupilo 37 domaćih i stranih folklornih skupina i ansambala. Program je bio dostupan i gledateljima i slušateljima Hrvatske radiotelevizije.

____________________________________________________________________

16. 36.Međunarodna smotra folklora posvećena je folkloru i drugoj baštini Hrvata koji žive izvan Hrvatske, u susjednim i drugim europskim zemljama te na drugim kontinentima. Tekstovi kataloga prevođeni su barem na jedan svjetski jezik kako bi bili dostupni širem krugu publike.
17. 37. Međunarodna smotra folklora posvećena je baštini manjinskih zajednica koje žive u Hrvatskoj. Smotra je senzibilizirana za teme koje se ne pojavljuju često u društvu. Nacionalne manjine bile su slabo prisutne u hrvatskoj javnoj praksi folklora. Ova smotra predstavila je baštinu skupina i pojedinaca koji se samoidentificiraju kao pripadnici manjinskih nacionalnih zajednica.
18. 38. Međunarodna smotra folklora posvećena je obilježavanju 300. obljetnica rođenja fra Andrije Kačića Miošića, autora najčitanijeg djela u Hrvata Razgovori ugodni naroda slovinskog. Andrija Kačić Miošić rođen je u Bristu kraj Makarske, a vezan je uz franjevački samostan sv. Marije u Zaostrogu. Kačićeve pjesme iz Razgovora ugodnih naroda slovinskoga mnogi naraštaji prenosili su usmeno, a neke i danas pripadaju živoj usmenoj baštini. Kačićevi stihovi bili su i dio repertoara koji su izvodili guslari.
19. 42. Međunarodna smotra folklora Zagreb imala je dvije priredbe posvećene odabranim temama: jedna govornim oblicima folklora, a druga folkloru Gorskog kotara. Međunarodna smotra folklora okuplja folklorna društva iz Hrvatske, te folklorne ansamble iz Europe, Azije, Afrike, te Južne i Sjeverne Amerike.
20. Jubilarna 50. međunarodna smotra folklora Zagreb bila je prilika da se dade presjek svih međunarodnih smotri koje su se održale u pola stoljeća. Održan je stručno-znanstveni skup o festivalizaciji i scenskoj prezentaciji folklora te uporabi baštine u turizmu u organizaciji Hrvatskog etnološkog društva. U Etnografskom muzeju održava se izložba Smotre folklora i simboli identiteta. Među sudionicima iz Hrvatske je i skupina sastavljena od više folklornih društava iz Cvelferije u županjskoj Posavini, kojima je nakon poplave, uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Posudionica i radionica narodnih nošnji obnovila narodne nošnje.

____________________________________________________________________

21. 2019. godine Kulturni centar Travno preuzima organizaciju Međunarodne smotre folklora Zagreb, a Smotra postaje ustrojbena jedinica Centra. Ove godine održana je 53. međunarodna smotra folklora Zagreb s temom Karolinom i Lujzijanom do Rijeke. Novitet u Smotri je bio i program Folklorna šetnica odnosno Street Folk Art u kojem su folklorne skupine spontanim izvedbama na punktovima u centru grada približile svoju tradicijsku baštinu. 2019. Smotra je dobila europsku oznaku kvalitete EFFE, Europske asocijacije festivala koja je potvrda „izvrsnih umjetničkih festivala koji su angažirani ne samo na području umjetnosti koju predstavljaju, nego njeguju uključivanje lokalne zajednice u svoje aktivnosti, a otvoreni su prema međunarodnoj zajednici“.
22. Programom 54. međunarodne smotre folklora Zagreb prikazuje se Stoljeće Seljačke sloge. Prva Seljačka sloga osnovana je u turopoljskom selu Buševec godine. Smotra je osnovana na temeljima smotri seljačke kulture koje su se u glavnom hrvatskom gradu organizirale između dvaju svjetskih ratova. Tema je pokazala izvore i kontinuitet svih današnjih folklornih nastupa i smotri, osobito Međunarodne smotre folklora u Zagrebu.
23. Prošlogodišnja Smotra posvećena je temi Nematerijalna kultura kao živa baština. Usprkos pandemiji COVID 19 Smotra je uspjela održati svoj program međunarodnog karaktera. Iako s manjim brojem izvođača, tema nematerijalne kulture prikazala je glazbene i plesne izvedbe, kao i ljepote i bogatstvo nošnji i umijeća rukotvorstva.

____________________________________________________________________

55 godina Međunarodne smotre folklora Zagreb
uz izložbu plakata i kataloga Međunarodne smotre folklora (O)tisak Smotre
Autor teksta: dr. sc. Tvrtko Zebec

Međunarodna smotra folklora sljednica je smotri Seljačke sloge, kulturno-prosvjetne i dobrotvorne organizacije Hrvatske seljačke stranke, koje su se od 1930-ih do 1950-ih održavale diljem Hrvatske. Tradicijska kultura i folklor uporišta su i simboli identiteta. Podložni su utjecaju vladajućih politika. Povratak Smotre folklora u Zagreb 1966. dočekan je s oduševljenjem brojnih gledatelja. Prve dvije godine Smotra se nije nazivala međunarodnom. Uz najbrojnije sudionike iz Hrvatske nastupali su i sudionici iz drugih jugoslavenskih republika te manji broj stranih ansambala. Cilj Smotri bila je afirmacija hrvatske tradicijske kulture koja je pripadala tada većinskom seljačkom stanovništvu, a potiskivala ju je građanska kultura. Tisak i mediji zdušno su popratili Smotru folklora, a o odazivu publike svjedoči fotografija tadašnjeg zagrebačkog Trga Republike: mnoštvo gledatelja ispunjava cijeli trg, a na pozornici nastupa korčulanska Moreška.
Istaknuti stručnjaci koji su povezali smotre Seljačke sloge s Međunarodnom smotrom folklora: Milovan Gavazzi, Branimir Bratanić, Vinko Žganec i Zvonimir Ljevaković. Djelovali su u stručnim i organizacijskim odborima. Uz njih treba istaknuti i Maju Bošković-Stulli, Jelku Ribarić Radauš, Dunju Rihtman Auguštin, Jerka Bezića. Umjetnički ravnatelji Međunarodne smotre folklora: Ivan Ivančan (1966.), Mirjana Jakelić i Zvonimir Ljevaković (1967.-1980.), Ivan Ivančan (1981.-1985.), Stjepan Sremac (1986.-1987.), Manda Svirac (1988.-1990.), Zorica Vitez (1992.-2016.), Tvrtko Zebec (od 2017.).Oko Smotre su se angažirali suradnici današnjeg Instituta za etnologiju i folkloristiku, Etnografskog muzeja Zagreb, Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te srodne ustanove i pojedinci iz drugih krajeva Hrvatske, osobito muzealci – etnolozi iz Splita, Ogulina, Slavonskog Broda, Vinkovaca, Županje, Osijeka, Kutine, Čakovca, Velike Gorice, Pazina, Dubrovnika…
1991. godine Smotra nije održana zbog ratne opasnosti. 26. Međunarodna smotra folklora održala se 1992., ali je zbog ratnih prilika bila skromnija od prethodnih. Pokrovitelj je bio Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman. Od 1993. pokrovitelj Smotre postaje Hrvatski sabor. Tri izložbe tijekom 26. Smotre 1992. godine svjedočile su o ratnim stradanjima Hrvatske, a ravnatelj Posudionice i radionice narodnih nošnji Josip Forjan pripremio je izložbu s popratnim događanjima naslovljenu “Zlatne ruke prognanica”, predstavljajući akciju spašavanja i izrade narodnih nošnji u ratnim prilikama, u kojoj su sudjelovale 34 žene – prognanice. Održan je i recital naslovljen “Vojna u hrvatskom folkloru” s izabranim tekstovima hrvatske usmene poezije i proze o ratnim temama. U samostalnoj Republici Hrvatskoj najveći dio sudionika dolazi iz Hrvatske (oko dvije trećine), a među njima su i nacionalne manjine koje žive u Hrvatskoj. Među gostima iz drugih zemalja su predstavnici starije hrvatske dijaspore i iseljenici te Hrvati iz susjednih zemalja. Pridružuju im se i ansambli iz europskih država i s drugih kontinenata.
Od 1992. stručni suradnici Smotre osobitu pozornost posvećuju tematskim priredbama. Jubilarna 30. Smotra iz 1996. bila je posvećena svadbenim tradicijama, a zatim su slijedile druge odabrane teme:
Folklor hrvatskog Jadrana,
Obnavljamo baštinu (obnova folklornih društava s područja zahvaćenog ratom),
Folklorna baština krajem tisućljeća,
Pokladni običaji,
Žetveni običaji,
Običaji božićnog razdoblja,
Folklor Hrvata izvan Hrvatske,
Folklorna baština manjinskih zajednica u Hrvatskoj,
Kačićevim tragom,
Folklor sjeveroistočne Hrvatske: proljetni ophodi i ophodi kraljica,
Folklor Hrvata iz Bosne i Hercegovine,
Govorni oblici folklora,
Folklor Gorskog kotara,
Folklor Istre,
Kolo kao univerzalni plesni oblik,
Predstavljamo baštinu (nematerijalna baština),
Starija hrvatska dijaspora i iseljeništvo,
Djeca i folklor,
Hrvatska u Europi, Europa u Hrvatskoj: povijesni i društveni plesovi kao zajednička baština Hrvatske i Europe,
Međimurska baština,
Baština Dubrovačko-neretvanske županije,
Baština Banovine i Pounja,
Baština i migracije,
Karolinom i Lujzijanom do Rijeke,
Stoljeće Seljačke sloge,
Nematerijalna kultura kao živa baština.
Samo je nekoliko tema okupilo sve sudionike Smotre (svadbeni i pokladni običaji, folklorna baština krajem tisućljeća, nematerijalna kultura kao živa baština), a ostale su teme obrađene u okviru jedne ili više priredbi pojedinačnih Smotri koje su sadržavale i druge programe. Odabranu temu, kad je god moguće, prate radionice, etnografske izložbe, okrugli stolovi, javne tribine, filmske projekcije, predstave pučkoga kazališta, koncerti različitih žanrova inspirirani tradicijom. Tematski pristup omogućuje upoznavanje s kontekstom tradicijske glazbe i plesa, što gledatelju pruža više informacija i omogućava dublje razumijevanje, usporedbe, lakše pamćenje viđenih sadržaja, te trajnije i opširnije znanje o tradicijskoj kulturi.
Pozornica na Gradecu na Gornjem gradu glavna je pozornica Smotre, druga pozornicu na glavnom je gradskom trgu bana Jelačića, povremeno se koriste zatvoreni scenski prostori, crkve te atrij i drugi prostori Galerije Klovićevih dvora, izložbeni prostor u Etnografskom muzeju Zagreb, Tehničkom muzeju Nikola Tesla i brojni drugi. Sudionici Smotre osobito uživaju u zajedničkom smještaju i intenzivnom druženju u Studentskim domovima “Cvjetno naselje”, odnosno, “Stjepan Radić” na Savi. Tamo se odvija neformalni društveni život sudionika Smotre, sklapaju se prijateljstva i dogovaraju razmjene i putovanja. Sudionici Smotre nastupaju i izvan Zagreba (Sveta Nedelja, Zaprešić, Vrbovec, Sisak, Petrinja), a priredbe snimaju Hrvatski radio i Hrvatska televizija, dok se posljednjih godina brojni programi prenose i neposredno – live streamingom putem Facebook stranice. Time je Smotra postala vidljiva širom svijeta. Popratni program Smotre uključuje izložbe, glazbene i plesne radionice, koncerte crkvenog pučkog pjevanja, a od 1990. sudionici Smotre sudjeluju i na svečanoj misi u Zagrebačkoj katedrali, pjevajući za vrijeme liturgije. Koncerti crkvenog pučkog pjevanja, među ostalim, upućuju na veze između folklorne i crkvene glazbe, posebice na načine i stilove pjevanja koji proizlaze iz lokalnih tradicija vokalnoga glazbovanja.
Uz pripremu Međunarodne smotre folklora od 1992. nastali su tonski i slikovni zapisi (fotografije, videosnimke i filmovi) koji se koriste za predstavljanje Smotre i hrvatske tradicijske kulture u raznim prigodama i medijima. Dio tih zapisa objavljen je i na nosačima zvuka i slike (CD i DVD). Izdavač je Institut za etnologiju i folkloristiku jer su ta izdanja uglavnom priređivali suradnici Instituta koji su pripremali i Smotre, a Institut je pribavljao i novčana sredstva. U institutskom digitalnom repozitoriju digitalizirano je i pohranjeno brojno gradivo iz povijesti Smotre (dief.eu).
Svim izdanjima, kao i Smotri u cjelini, nezamjenjiv prilog dao je i dugogodišnji stručni suradnik i savjetnik Smotre Vidoslav Bagur. Međunarodna smotra folklora Zagreb odlukom Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Grada Zagreba 2014. proglašena je festivalskom priredbom od nacionalnog značenja. Organizatori Međunarodne smotre folklora bili su Arto (1966.-1990.), Koncertna direkcija Zagreb (1992.-2016.), Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog (2017.-2018.), te Kulturni centar travno (od 2019). Smotra je članica međunarodne udruge folklornih festivala CIOFF te ima oznaku kvalitete Europske asocijacije festivala EFFE (2019.-2021., 2022-2023.).