Subota 14. prosinca u 19.00 sati – grkokatolička konkatedrala sv. Ćirila i Metoda, Zagreb
Božić je blagdan koji u središte stavlja obitelj, naglašavajući tri ključne dimenzije ljudskih osjećaja: sreću, radost i ljubav. U narodnoj i predajnoj kulturi, proslava Božića, kao i blagdana koji mu prethode i slijede, prožeta je različitim običajima i vjerovanjima. Svi su oni usko povezani s kalendarom Katoličke crkve, pri čemu dolazi do ispreplitanja sakralnog i profanog, liturgijskog i paraliturgijskog. Gotovo nijedan crkveni blagdan nije tako tijesno povezan s odnosom crkve i doma kao Božić. Koncertni program, koji se ove godine fokusira na tradicije stanovnika središnje i sjeverozapadne Hrvatske kajkavskog govornog područja, nosi naziv Božić v naše hiže!. Naime, u tim krajevima obiteljski dom, odnosno kuća, naziva se hiža ili ‘iža. Adventski i božićni običaji ovih područja razvijali su se pod snažnim utjecajem srednjoeuropske kulture i baštine, kojoj su oduvijek pripadali. Advent je, još od 16. stoljeća, obilježen misama zornicama, koje su nakon Tridentskog koncila (Italija, 1545.–1563.) prve uvele zemlje poput Češke, Poljske i Austrije. Budući da je sjeverozapadna Hrvatska tada bila dio Habsburške Monarhije, zornice su brzo postale uobičajene i u ovim krajevima. Narodni pjesnici imali su potrebu crkveno-pučkim napjevima slaviti dijelove evanđelja, stapajući ih s okolnostima svakodnevnog života. Tako je među kajkavcima u predbožićno adventsko vrijeme vrlo popularan napjev Ptičice lijepo pjevaju (ili Tičice lepo pevaju, ovisno o lokalnom kajkavskom dijalektu). Ovaj napjev sjajan je primjer paraliturgijske prakse s višestoljetnom tradicijom narodnog stvaralaštva, koja je prihvaćena i od Crkve. Taj, kao i mnogi drugi napjevi, zabilježeni su u našim najstarijim crkvenim pjesmaricama, poput Chitare Octochorde iz 18. stoljeća, koja je napisana dvojezično – na kajkavskom i latinskom jeziku. Zahvaljujući predanom radu dr. Vinka Žganca, 1924. godine tiskana je zbirka Hrvatske pučke popijevke iz Međimurja (svjetovne), a 1925. godine i drugi svezak, koji sadrži crkvene popijevke. U ovogodišnjem koncertnom programu oslanjamo se upravo na taj drugi svezak, u kojem su zabilježeni pučki napjevi sačuvani zahvaljujući radu međimurskih kantora. Time želimo odati počast i priznanje dr. Vinku Žgancu. Mnogi danas poznati adventski i božićni napjevi zapravo su izvorno kajkavski, poput pjesme Zdrav kralj maldi ili Jezuš dragi, koja je u suvremenoj liturgiji poznata kao Zdravo budi, mladi kralju. Najstarija božićna himna Narodi nam se kralj nebeski također je prvotno napisana na kajkavskom kao Narodil nam se kral nebeski. Posebnu draž imaju napjevi koji su do danas ostali dio lokalnog glazbenog izričaja, poput Hote o ljudi sim iz Jastrebarskog, a i šira ih je javnost upoznala kroz tiskano izdanje na izvornom kajkavskom jeziku. Kako bi blagdanski ugođaj u duhu dijalektalne raznolikosti kajkavskog jezika bio što upečatljiviji te zvukovno bogati i raznolik, u koncertnom programu sudjelovati će Folklorni ansambl Šiljakovina, Šiljakovina; Kulturno-umjetnička udruga “Društvo žena Gornji Kraljevec”, Gornji Kraljevec; Kulturno-umjetničko društvo “Lipa” iz Slavetića te Vid Balog.
Tomislav Habulin, mag. mus.
Kulturno – umjetničko društvo „Lipa“, Slavetić
Društvo je osnovano 2009. godine. Djeluje u odrasloj plesnoj, pjevačkoj i glazbenoj sekciji te dječjoj folklornoj sekciji. Nositelj je nematerijalnog kulturnog dobra izrade ogrlice „pletene koladre“ na području grada Jastrebarskog. Uz brojne nastupe lokalnog i regionalnog karaktera, sudjelovali su na brojnim manifestacijama od Dubrovnika, Zagreba, preko Osijeka pa sve do Kanade. Trude se od zaborava očuvati pučke marijanske, božićne te korizmene napjeve. Kao predstavnici Zagrebačke županije sudjelovali su više puta na Vinkovačkim jesenima te na državnoj smotri u organizaciji Hrvatskog Sabora kulture. 2018. i 2024. godine njihova je izvedba proglašena najuspješnijom. Nadalje, 2020. i 2021. godine sudjeluju na susretima hrvatskih malih vokalnih sastava. 2021. godine svojom izvedbom ostvaruju 3. mjesto u svojoj kategoriji, a 2023. godine osvajaju 1. nagradu. Od najmanjih do onih najstarijih trude se unijeti u svoje okruženje sve ono pozitivno što proizlazi iz narodne baštine. Umjetnički voditelj društva je Mario Kambić.
- Sinek Jezuš milo plače
- Ne štentajte pastiri
- Hote o ljudi sim
- Amo nebeski anđeli
- Preblažena slamica
Ženska vokalna skupina Kulturno – umjetničke udruge “Društvo žena Gornji Kraljevec”, Gornji Kraljevec
Ženska vokalna skupina KUU “Društvo žena Gornji Kraljevec” jedna je od sekcija koja djeluje unutar KUU “Društvo žena Gornji Kraljevec” od 2007. godine. Vokalna skupina njeguje stare napjeve međimurskoga kraja za koje postoje zapisi kao i napjeve koje članice pamte još iz pjevanja svojih baka i djedova, a koji još nisu zapisani. U zapisima nalazimo melodije za gotovo svaku prigodu u životu čovjeka bilo svakodnevno ili duhovno. Međimurske pjesme pjevale su se u svim prigodama; npr. Luščara, čehara, brotva, svadbe, sprovodi… Redovito sudjeluju na svim manifestacijama koje organizira udruga u samom mjestu, općini, gradu i ostalim manifestacijama humanitarnog karaktera, kao i na pozive drugih udruga poput: “Pesmarica naših mamica” u Ivanovcu, “Međimurska popevka” u Nedelišću, Županijska smotra pjevačkih zborova i malih voklanih sastava” u Svetoj Mariji, “Žgančevi zapisi” u Vratišincu. Umjetnička voditeljica skupine je Julijana Kočila.
- Vi oblaki ga rosite
- Hote skupa
- Zdrav kralj mladi, Jezuš dragi
- O kakva to svetlost
- O vreme preljubljeno
Folklorni ansambl Šiljakovina, Šiljakovina
Folklorni ansambl “Šiljakovina” osnovan je 1996. godine. Vjerni poštovanju i njegovanju tradicijske zavičajne, regionalne te šire državne kulturne baštine, već od prvih dana postojanja umjetnički rad ansambla usmjeren je na scenski pristup koreografiranog folklornog izričaja tradicijske glazbe i plesa gotovo svih hrvatskih regija. Posebno smo ponosni na to što smo scenski uprizorili i glazbeno obradili dijelove iz zavičajne baštine poput običaja Turopoljskog Jurjeva, žetve, Ivanja, Vinogradarskih običaja te Božića i Štefanja. Ansambl je sudjelovao na brojnim smotrama folklora u Hrvatskoj, kako na regionalnoj tako i na državnoj razini (Koprivnica, Čakovec, Vinkovci, Kutina). Osim toga, Ansambl je gostovao na Međunarodnim festivalima folklora u Poljskoj, Makedoniji, Italiji, Njemačkoj, Bugarskoj i Mađarskoj. Veliko bogatstvo Ansambla predstavljaju brojni kompleti originalnih i rekonstruiranih narodnih nošnji iz Turopolja i Vukomeričkih gorica. Neke od nošnji u vlasništvu ansambla se zbog svoje jedinstvenosti procjenjuju kao iznimno vrijedni originali koji ni po čemu ne zaostaju za onima u muzejskim zbirkama. Ansambl djeluje pod vodstvom vrsnih folklornih stručnjaka, a broji oko 100 članova – plesača, pjevača i tamburaša. Umjetnički voditelj ansambla je Dubravko Radić.
- Tičice lepo spevaju
- Poslan je ajngel Gabriel
- Zvezda se skazala
- Oj kristjani preljubljeni
- Dober vam večer
