KONCERTI, NAJAVE

Koncert grkokatoličkoga crkvenog pučkog pjevanja – Tebe pojem Gospodi – nedjelja, 4. srpnja 2021.

Koncert grkokatoličkoga crkvenog pučkog pjevanja

Tebe pojem Gospodi

 

Nedjelja, 4. srpnja 2021.

20 sati – Konkatedrala, crkva Sv. Ćirila i Metoda, Ćirilometodska 1, Zagreb

Ulaz slobodan

 

Sudjeluju:

Pjevači katedrale Presvete Trojice, Križevci

Crkveni zbor Župe sv. Ane / Kulturno prosvjetno društvo Ukrajinaca „Karpati“, Lipovljani

Ćirilo-Metodov kor, Zagreb

 

Grkokatolička Crkva u Hrvatskoj ima svoju dugu i značajnu povijest, a pripada među dvadeset i dvije istočnjačke katoličke crkve koje su u punom zajedništvu sa zapadnom katoličkom crkvom na čelu s Papom. Katolici istočnoga obreda ili bizantsko-slavenskog obreda u Hrvatskoj od 1611. godine odlukom Simeona Vratanje pripadaju zapadnoj Rimokatoličkoj Crkvi. Iste godine odlukom Pape Pavla V. u Marči kraj Ivanić Grada osnovana je Marčanska eparhija. Turbulentno ratno razdoblje tijekom 16. stoljeća uzrokovano ratnim pohodima Osmanlija imalo je za posljedicu migracije stanovništva iz zapadne Bosne i Cetinske krajine. Dolaskom u Hrvatsku naseljavaju različita područja, a ponajviše Žumberak te se zajedno s domicilnim katoličkim stanovništvom bore protiv Turaka. Doseljavanjem novog stanovništva različitih kršćanskih denominacija dolazi do sukoba oko jurisdikcijskog crkvenog prava koje za posljedicu ima spaljivanje crkve u Marči. Okolnosti tijekom i nakon Stogodišnjeg rata u Hrvatskoj dovele su do ukidanja Marčanske eparhije i uspostavlja Križevačke eparhije u Križevcima. Jednako tako migracije stanovništva koje su se nastavile tijekom 18. stoljeća uzrokovane ekonomskim i društveno-političkim zbivanjima dovele su do toga da se na područje današnje Vojvodine doseljavaju Rusini iz Zakarpatske Rusije, a tijekom 19. stoljeća i početkom 20. stoljeća Ukrajinci na područje Slavonskoga Broda i Lipovljana. Rusini i Ukrajinci dolaskom iz svojih pradomovina sa sobom donose i dio vlastitoga kulturnog nasljeđa i pripadnost istočnom bizantsko-slavenskom obredu.

Danas je u Hrvatskoj sjedište Grkokatoličke eparhije u Križevcima, a Katedrala Presvete Trojice mjesto u kojem stoluje grkokatolički Vladika – Biskup. Kroz povijest konkatedralna crkva sv. Ćirila i Metoda na Gornjem gradu u Zagrebu bila je neko vrijeme sjedište stolovanja grkokatoličkoga vladike. Grkokatolička eparhija podijeljena je na četiri regionalna vikarijata unutar kojih se nalaze organizirane župe, a obuhvaćaju Republiku Hrvatsku te Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju. Grkokatoličkoj eparhiji još pripadaju i samostani časnih sestra Bazilijanki i ukrajinskih Vasilijanki.

Ovogodišnjim koncertnim programom široj javnosti želimo prikazati bogato crkveno nasljeđe tradicijskog pjevanja bizantsko-slavenskog obreda u Hrvatskoj kao i raskošnu ljepotu grkokatoličke crkve sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu. Nedavni potresi koji su zahvatili naš grad ostavili su puno oštećenja na sakralnim prostorima. Crkva sv. Ćirila i Metoda u istoimenoj Ćirilometodskoj ulici u Zagrebu nije doživjela velika oštećenja kao ostali sakralni prostori koji su već niz godina domaćini koncertnih programa posvećenih crkvenom pučkom tradicijskom glazbenom nasljeđu, a izvode se u sklopu Međunarodne smotre folklora u Zagrebu.  Glazbenim izvedbama sastava koji sudjeluju u ovogodišnjem programu crkvenog pučkog pjevanja želimo predstaviti različitost glazbenog nasljeđa koja živi u izvođačkoj praksi. U koncertnom programu koji na poseban način želi istaknuti nematerijalnu kulturu kao živu baštinu sudjeluju tri izvođačka sastava: Pjevači Katedrale Presvete Trojice u Križevcima, Crkveni zbor Župe sv. Ane, Lipovljani te Ćirilo-Metodov kor Grkokatoličke župe sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu koji će se predstaviti u svojem mješovitom i muškom sastavu. Pjevači Katedrale Presvete Trojice svojim izvedbama između ostalog predstavit će žumberačko prostopjenije. Način tradicijskog pjevanja prema glazbenom nasljeđu žumberačkih Uskoka koje svojim glazbenim karakteristikama podsjeća na glagoljaško pjevanje zapadne Rimokatoličke crkve južne Hrvatske. Ovi napjevi ujedno čine jedinstveni model glazbovanja Grkokatoličke Crkve u Hrvatskoj. Možda će koncert bizantsko-slavenske liturgije i crkvenog pučkog pjevanja biti poticaj da se oblik žumberačkog pučkog pjevanja grkokatoličke liturgije upiše na listu nematerijalnih kulturnih dobara u Republici Hrvatskoj. Zanimljivost glazbenog komornog sastava Pjevača Katedrale Presvete Trojice jest da ga čine vjernici laici i monasi. Multinacionalnu raznolikost i ljepotu u različitosti glazbenog izričaja predstavit će Crkveni zbor Ukrajinaca i Rusina u Hrvatskoj iz Župe Bezgrešnog začeća sv. Ane, Lipovljani koji su ujedno i članovi Kulturnog prosvjetnog društva Ukrajinaca „Karpati“ u Lipovljanima. Njihove izvedbe predstavljaju tradicijsko crkveno pučko pjevanje koje su donijeli iz svojih domovina, a usmenom predajom prenose se s koljena na koljeno čuvajući tako dio nacionalnog i religijskog identiteta. S obzirom na to da se bizantsko-slavenski obred zasniva na pjevanju i isključivo vokalnim interpretacijama mnogi veliki svjetski skladatelji skladali su glazbu za potrebe liturgije istočnog obreda. Stoga će izvedbe članica i članova Ćirilo-Metodovog kora iz Zagreba koji nam se na ovom koncertu predstavlja u dva izvođačka sastava zaokružiti glazbenu večer umjetničkim izvedbama glazbe proizašle iz pera skladatelja svjetske glazbene literature.

Tomislav Habulin, mag. mus.

 

PROGRAM

Pjevači križevačke katedrale, Križevci

žumberački napjevi

  1. Gospodi vozvah (iz Večernje)
  2. Da ispravitsja molitva moja (iz liturgije pretposvećenih darova)
  3. Blagosloven jesi Hriste (tropar Pedesetnice)

Voditelj: Ozren Bogdanović

 

Crkveni zbor Župe Bezgrešnog začeća sv. Ane/ Kulturno prosvjetno društvo Ukrajinaca „Karpati“, Lipovljani

ukrajinski napjevi

  1. Toboju radujetsja

solo uz pratnju zbora: Ankica Holovčuk

  1. Hoč i u grib (kondak Uskrsa)

solo: Ankica Holovčuk

  1. Tebe pojem
  2. Da ispolnjatsja
  3. Oče naš

Voditeljica: Ankica Holovčuk

 

Ćirilo-Metodov kor, Zagreb

Muški sastav

  1. Nikolaj Rimski Korsakov: Otče naš
  2. xxx: Dostojno jest
  3. Mihajlo Mihajlovič Verbicky: Budi imja Gospodne

Dirigent: Igor Kos

 

Ćirilo-Metodov kor, Zagreb

Mješoviti sastav

  1. Ivan Dubenski: Otče naš

solo: Mihaela Kristina Blaznik

  1. Matvij Rudkovs’kij: Jelici vo Hrista
  2. Mihajlo Mihajlovič Verbicky: Hvalite Gospoda s nebes
  3. Artem Lukjanovič Vedelj: Da ispolnjatsja usta naša

Dirigent: Darjana Blaće Šojat

 

Pjevači križevačke katedrale, Križevci

Pjevači križevačke katedrale jest muški sastav koji povremeno, najčešće tijekom tjedna pjeva na svetim dnevnim liturgijama u križevačkoj katedrali. Čine ga monasi, odnosno redovnici Manastira Pokrova presvete Bogorodice koji su smješteni u Križevcima, svećenici koji djeluju u katedrali te ponekad i muški pjevači iz zbora katedrale kao i Hrvatskog pjevačkog društva “Kalnik”. Pjevanje često izvode spontano, prema žumberačkim, ali i drugim melodijama (ukrajinskim, ruskim, bizantskim i dr.) te tako pjevanjem animiraju liturgijska slavlja i druga bogoslužja u grkokatoličkoj katedrali u Križevcima. Za ovu prigodu nastupit će monasi i muški članovi zbora, a uvježbao ih je katedralni dirigent Ozren Bogdanović.

Ozren Bogdanović rođen je 25. prosinca 1986. Cijeli dosadašnji život provodi u Križevcima, gdje završava osnovnu i srednju glazbenu školu. Kao glazbenik teoretičar, maturalni rad brani iz predmeta Dirigiranje. Potom upisuje Muzičku akademiju Sveučilišta u Zagrebu, VIII. odjel za glazbenu pedagogiju, gdje kolegij dirigiranja sluša kod profesora Vladimira Kranjčevića, te Institut za crkvenu glazbu “Albe Vidaković” pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Za vrijeme srednje škole bio je utemeljitelj i voditelj Mješovitog vokalnog ansambla “A cappella”, Mješovitog zbora mladih grada Križevaca i Mješovitog pjevačkog zbora “Benedictus” iz Kalnika. Od 2007. do 2017. bio je umjetnički voditelj i dirigent Muškog vokalnog ansambla SKUD-a „Ivan Goran Kovačić” u Zagrebu. Godine 2009. osniva Katedralni zbor pri Grkokatoličkoj katedrali u Križevcima, a 2014. godine preuzima vodstvo mješovitog zbora Hrvatskog pjevačkog društva “Kalnik” u Križevcima. U 2020. godini preuzima Ženski vokalni ansambl “Vox feminae” u Bjelovaru. Dobitnik je mnogobrojnih priznanja i nagrada od kojih se posebno ističe Grand prix i 1. nagrada te zlatna plaketa u svim kategorijama na Međunarodnom natjecanju muških komornih zborova u Petrinji (nagrada Hrvatskog društva skladatelja i Hrvatske udruge zborovođa) 2008. s MVA „Ivan Goran Kovačić”, kao i nagrada za najbolju izvedbu djela hrvatskog skladatelja, zatim odabir u pet najboljih hrvatskih pjevačkih zborova na Državnom natjecanju zborova u Rovinju 2018. sa zborom HPD-a „Kalnik”, te zlatna plaketa na 62. Glazbenim svečanostima hrvatske mladeži s dječjim zborom OŠ Ljudevita Modeca iz Križevaca. Radi kao učitelj glazbene kulture. Na blagdan svetog Marka Križevčanina, 7. rujna 2020., Njegova Svetost papa Franjo, udijelio mu je svoj papinski blagoslov u povodu dvadeset godina djelovanja u rimokatoličkoj i grkokatoličkoj crkvi.

 

Crkveni zbor Župe sv. Ane / Kulturno prosvjetno društvo Ukrajinaca „Karpati“, Lipovljani

KPD Ukrajinaca “Karpati” Lipovljani osnovano je 1992. godine s ciljem očuvanja ukrajinske kulture koju prikazujemo u Lipovljanima i Hrvatskoj. Društvo nastupa izvan Hrvatske, naročito u mjestima gdje žive iseljeni Ukrajinci te tako radi usavršavanja i novih saznanja bitnih za opstojnost ukrajinske manjine želimo pojačati suradnju. Česti su nastupi i u Ukrajini gdje smo lijepo primljeni jer održavamo ukrajinsku kulturu. Povezani smo s kulturno-umjetničkim društvima Ukrajinske Zajednice u Hrvatskoj te ostalim kulturnim udrugama. U dosadašnjem radu izdali smo pet knjiga o doseljavanju i životu Ukrajinaca na ovim prostorima, a u Lipovljanima smo podigli spomenik ukrajinskom velikanu Tarasu Ševčenku. Pjevačkoj skupini bila je preteča pjevački zbor grkokatoličke crkve svete Ane u Lipovljanima pa ova pjevačka skupina i danas čini okosnicu crkvenog zbora i pjeva na liturgijama.

Ankica Holovčuk vodi crkveni zbor lipovljanske Grkokatoličke župe svete Ane od 2005. godine. Pjevanjem se bavi od najranije mladosti u Oriovcu pokraj Slavonskog Broda gdje su je časne sestre u župi (ukrajinskoj parohiji) učile pjevati i gdje je već tada pjevala kao solist. Nakon što se s roditeljima preselila u Lipovljane ukrajinske pjesme učila je kod svećenikove majke koja je ujedno bila i supruga grkokatoličkog svećenika (panjimatka), rođena Ukrajinka i koja je neke melodije i pjesme donijela iz ukrajinske Drohobeczke oblasti.

Vodila je zborove u Hamburgu i Münchenu, a po povratku u Lipovljane nastavlja voditi crkveni zbor.

Ćirilo-Metodov kor, Zagreb
mješoviti sastav

Ćirilo-Metodov kor, Zagreb

muški sastav

Ćirilo-Metodov kor je osnovan 1931. i u razdoblju do Drugoga svjetskog rata bio je veoma cijenjen po svojoj kvaliteti i repertoaru, a sudjelovao je na smotri zborova u Parizu 1937. te održao zapažene turneje po Italiji i Vatikanu. Prvi dirigent bio je prof. Dionizije Sabadoš (1908.-1993.) a prvi predsjednik Vjekoslav Višošević. Godine 1945., kad je rad kora bio nasilno prekinut, uhićeni i pogubljeni su zborovođe Boris Komarevski, Mirko Kolarić i duhovnik o. Inokentije Timko. Nakon II. svjetskog rata preživjeli muški članovi i novi pjevači su nastavili pjevati svake nedjelje, a dirigenti su bili bogoslov o. Danijel Herak, Ćiril Kiko Sabadoš, đakon Milko Predović i Branko Herak. Od 1984. nekoliko je pjevača počelo sustavno raditi na obnovi korskog pjevanja i oni predstavljaju jezgru sadašnjega zbora, koji nastavlja tradiciju predratnog Kora, pod vodstvom Branka Heraka, Gorana Ante Blažekovića, Gorana Jerkovića, Miloša Laloševića, Darjane Blaće Šojat, a sada Igora Kosa. Rad mješovitog sastava obnovljen je 1994. pod vodstvom Darjane Blaće Šojat. Uz redovite liturgije u župnoj Konkatedralnoj crkvi sv. Ćirila i Metoda oba sastava su nastupala i u drugim župama i biskupijama diljem Hrvatske, kao i redovito 5. 7. u Zagrebačkoj Katedrali. U inozemstvu je Kor dvaput sudjelovao na festivalu duhovne glazbe u Slovačkoj, gostovao u Austriji i Sloveniji, u susjednoj Hercegovini te na jubilejskom hodočašću u Rim i Italiju. Liturgija sv. Ivana Zlatoustog se pjeva u više verzija na crkvenoslavenskom jeziku, uključujući i posebno priređenu verziju na hrvatskom jeziku, po žumberačkom napjevu. Po žumberačkom napjevu je mješoviti sastav 2001. snimio liturgiju. Svake godine HRT dvaput prenosi liturgiju putem HTV-a i dvaput na HRT-u, te također Radio Marija na drugi dan Božića i Uskrsa. Kor redovito nastupa na Smotrama Glazbenih amatera Grada Zagreba. Kor je sudjelovao u liturgijskim slavljima pri svakom dolasku Svetog Oca u Zagreb. Križevačka eparhija 2012. je proslavila 400 godina obnove crkvenog zajedništva i osnivanje prve Marčanske eparhije, kao i 80 godina od osnutka Kora.

Darjana Blaće Šojat zborovođa je Ćirilo-Metodovog zbora od 1993. – 1994. godine, za muški sastav, a od 1994. formira mješoviti zbor, koji je župni zbor crkve Sv. Ćirila i Metoda na Gornjem gradu u Zagrebu. Zbor je pod njezinim ravnanjem snimio nosač zvuka s liturgijskom glazbom po žumberačkom tradicionalnom grkokatoličkom napjevu, brojne televizijske prijenose liturgijskog slavlja, te gostovanja. Rođena je u Mostaru (BiH) 1966. godine. Diplomirala je studij dirigiranja, bila dugogodišnji korepetitor i asistent dirigenta u Operi HNK u Zagrebu, te predavač na Institutu za crkvenu glazbu u Zagrebu. Dirigirala je operne predstave u HNK u Zagrebu, HNK u Osijeku, Operi u Sarajevu, koncerte sa Simfonijskim orkestrom u Mostaru, te ostvarila brojne koncerte kao klavirska pratnja opernih pjevača. Član je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, te profesor na glazbenoj školi.

Igor Kos diplomirao je 2006. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Zborsku glazbu prakticirao je pjevajući u brojnim zborovima i ansamblima s kojima osvaja brojne nagrade na hrvatskim zborskim natjecanjima. Posebno ističe uspješna međunarodna natjecanja zborova u Belgiji, Irskoj, Finskoj, Velikoj Britaniji, Estoniji i Mađarskoj te nastup u opernoj kući u Kairu u Egiptu. Od dirigentske aktivnosti ističu se tri zbora: zbor poljske nacionalne manjine “Mikolaj Kopernik”, KUD “Marko Vukasović” iz Samobora te Ćirilo-metodov kor. Posljednja dva ansambla i dalje uspješno vodi.