55.MSF – 2021 “TEBE POJEM, GOSPODI”

Nedjelja, 4. 7. 2020., 20.00 sat
Konkatedrala, crkva sv. Ćirila i Metoda, Ćirilometodska 1, Zagreb

Grkokatolička Crkva u Hrvatskoj ima svoju dugu i značajnu povijest, a pripada među dvadeset i dvije istočnjačke katoličke crkve koje su u punom zajedništvu sa zapadnom katoličkom crkvom na čelu s Papom. Katolici istočnoga obreda ili bizantsko-slavenskog obreda u Hrvatskoj od 1611. godine odlukom Simeona Vratanje pripadaju zapadnoj Rimokatoličkoj Crkvi. Iste godine odlukom Pape Pavla V. u Marči kraj Ivanić Grada osnovana je Marčanska eparhija. Turbulentno ratno razdoblje tijekom 16. stoljeća uzrokovano ratnim pohodima Osmanlija imalo je za posljedicu migracije stanovništva iz zapadne Bosne i Cetinske krajine. Dolaskom u Hrvatsku naseljavaju različita područja, a ponajviše Žumberak te se zajedno s domicilnim katoličkim stanovništvom bore protiv Turaka. Doseljavanjem novog stanovništva različitih kršćanskih denominacija dolazi do sukoba oko jurisdikcijskog crkvenog prava koje za posljedicu ima spaljivanje crkve u Marči. Okolnosti tijekom i nakon Stogodišnjeg rata u Hrvatskoj dovele su do ukidanja Marčanske eparhije i uspostavlja Križevačke eparhije u Križevcima. Jednako tako migracije stanovništva koje su se nastavile tijekom 18. stoljeća uzrokovane ekonomskim i društveno-političkim zbivanjima dovele su do toga da se na područje današnje Vojvodine doseljavaju Rusini iz Zakarpatske Rusije, a tijekom 19. stoljeća i početkom 20. stoljeća Ukrajinci na područje Slavonskoga Broda i Lipovljana. Rusini i Ukrajinci dolaskom iz svojih pradomovina sa sobom donose i dio vlastitoga kulturnog nasljeđa i pripadnost istočnom bizantsko-slavenskom obredu.
Danas je u Hrvatskoj sjedište Grkokatoličke eparhije u Križevcima, a Katedrala Presvete Trojice mjesto u kojem stoluje grkokatolički Vladika – Biskup. Kroz povijest konkatedralna crkva sv. Ćirila i Metoda na Gornjem gradu u Zagrebu bila je neko vrijeme sjedište stolovanja grkokatoličkoga vladike. Grkokatolička eparhija podijeljena je na četiri regionalna vikarijata unutar kojih se nalaze organizirane župe, a obuhvaćaju Republiku Hrvatsku te Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju. Grkokatoličkoj eparhiji još pripadaju i samostani časnih sestra Bazilijanki i ukrajinskih Vasilijanki.

Ovogodišnjim koncertnim programom široj javnosti želimo prikazati bogato crkveno nasljeđe tradicijskog pjevanja bizantsko-slavenskog obreda u Hrvatskoj kao i raskošnu ljepotu grkokatoličke crkve sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu. Nedavni potresi koji su zahvatili naš grad ostavili su puno oštećenja na sakralnim prostorima. Crkva sv. Ćirila i Metoda u istoimenoj Ćirilometodskoj ulici u Zagrebu nije doživjela velika oštećenja kao ostali sakralni prostori koji su već niz godina domaćini koncertnih programa posvećenih crkvenom pučkom tradicijskom glazbenom nasljeđu, a izvode se u sklopu Međunarodne smotre folklora u Zagrebu.  Glazbenim izvedbama sastava koji sudjeluju u ovogodišnjem programu crkvenog pučkog pjevanja želimo predstaviti različitost glazbenog nasljeđa koja živi u izvođačkoj praksi. U koncertnom programu koji na poseban način želi istaknuti nematerijalnu kulturu kao živu baštinu sudjeluju tri izvođačka sastava: Pjevači Katedrale Presvete Trojice u Križevcima, Crkveni zbor Župe sv. Ane, Lipovljani te Ćirilo-Metodov kor Grkokatoličke župe sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu koji će se predstaviti u svojem mješovitom i muškom sastavu. Pjevači Katedrale Presvete Trojice svojim izvedbama između ostalog predstavit će žumberačko prostopjenije. Način tradicijskog pjevanja prema glazbenom nasljeđu žumberačkih Uskoka koje svojim glazbenim karakteristikama podsjeća na glagoljaško pjevanje zapadne Rimokatoličke crkve južne Hrvatske. Ovi napjevi ujedno čine jedinstveni model glazbovanja Grkokatoličke Crkve u Hrvatskoj. Možda će koncert bizantsko-slavenske liturgije i crkvenog pučkog pjevanja biti poticaj da se oblik žumberačkog pučkog pjevanja grkokatoličke liturgije upiše na listu nematerijalnih kulturnih dobara u Republici Hrvatskoj. Zanimljivost glazbenog komornog sastava Pjevača Katedrale Presvete Trojice jest da ga čine vjernici laici i monasi. Multinacionalnu raznolikost i ljepotu u različitosti glazbenog izričaja predstavit će Crkveni zbor Ukrajinaca i Rusina u Hrvatskoj iz Župe Bezgrešnog začeća sv. Ane, Lipovljani koji su ujedno i članovi Kulturnog prosvjetnog društva Ukrajinaca „Karpati“ u Lipovljanima. Njihove izvedbe predstavljaju tradicijsko crkveno pučko pjevanje koje su donijeli iz svojih domovina, a usmenom predajom prenose se s koljena na koljeno čuvajući tako dio nacionalnog i religijskog identiteta. S obzirom na to da se bizantsko-slavenski obred zasniva na pjevanju i isključivo vokalnim interpretacijama mnogi veliki svjetski skladatelji skladali su glazbu za potrebe liturgije istočnog obreda. Stoga će izvedbe članica i članova Ćirilo-Metodovog kora iz Zagreba koji nam se na ovom koncertu predstavlja u dva izvođačka sastava zaokružiti glazbenu večer umjetničkim izvedbama glazbe proizašle iz pera skladatelja svjetske glazbene literature.

Tomislav Habulin, mag. mus.

PROGRAM

  1. Pjevači križevačke katedrale, Križevci
    žumberački napjevi
    Gospodi vozvah (iz Večernje)
    Da ispravitsja molitva moja (iz liturgije pretposvećenih darova)
    Blagosloven jesi Hriste (tropar Pedesetnice)
    Voditelj: Ozren Bogdanović
  2. Crkveni zbor Župe Bezgrešnog začeća sv. Ane/ Kulturno prosvjetno društvo Ukrajinaca „Karpati“, Lipovljani
    ukrajinski napjevi
    Toboju radujetsja (solo uz pratnju zbora: Ankica Holovčuk)
    Hoč i u grib (kondak Uskrsa) (solo Ankica Holovčuk)
    Tebe pojem
    Da ispolnjatsja
    Oče naš
    Voditeljica: Ankica Holovčuk
  3. Ćirilo-Metodov kor, Zagreb
    Muški sastav
    Nikolaj Rimski Korsakov: Otče naš
    xxx: Dostojno jest
    Mihajlo Mihajlovič Verbicky: Budi imja Gospodne
    Dirigent: Igor Kos
  4. Ćirilo-Metodov kor, Zagreb
    Mješoviti sastav
    Ivan Dubenski: Otče naš (solo: Mihaela Kristina Blaznik)
    Matvij Rudkovs’kij: Jelici vo Hrista
    Mihajlo Mihajlovič Verbicky: Hvalite Gospoda s nebes
    Artem Lukjanovič Vedelj: Da ispolnjatsja usta naša
    Dirigent: Darjana Blaće Šojat

Sudjeluju:
Pjevači križevačke katdrale, Križevci
Crkveni zbor župe sv. Ane / Kulturno prosvjetno društvo Ukrajinaca “Karpati”, Lipovljani
Mješoviti i muški sastav Ćirilo-Metodova kora, Zagreb