56. MSF – 2022.
Predstavljanje knjige
“Tradicijsko odijevanje Hrvata u Kreševu”
Srijeda, 20. 7. 2022., 18.00 sati – Zagreb, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića
Autor: Dario Puljić
“Još kao mladom folklorašu probudila se u meni ljubav prema tradicijskoj odjeći, narodnim običajima i svemu što sam mogao povezati s tradicijom. Jedan od odlazaka u Muzej franjevačkog samostana sv. Katarine u Kreševu potaknuo me da počnem prikupljati nošnje kreševskoga kraja. Slušao sam živopisno opisivanje kustosa fra Ivice Korčanina, njegove priče i detalje koje je iznosio o toj nošnji. Shvatio sam da zapravo vrlo malo znam o tome i da je moja slika o njoj sasvim drugačija. Toga dana rodila se zamisao da se angažiranije počnem time baviti. Skupljao sam dijelove nošnje, tražio stare obiteljske fotografije i prikupljao mnogo podataka o načinu odijevanja naših predaka.
Iako je uvriježeno mišljenje da se od tradicijske nošnje ne može prikupiti gotovo ništa, posebno muške gradske odjeće, iznenadio sam se. Ipak je bilo vrijednih žitelja Kreševa koji su uspjeli sačuvati svoje tradicijsko ruho od zaborava. Uvidjevši moju ljubav prema takvom ruhu i želeći da se ono i dalje prikazuje i njeguje, poklonili su mi neke predmete, a druge sam otkupljivao. Bio sam fasciniran skladom i profinjenošću te nošnje, elegancijom koju su imali ljudi koji su je nosili. Zanimljivo mi je bilo pratiti promjene u odijevanju kreševskoga pučanstva tijekom prošlosti, u vrijeme raznih vlasti i zakonskih regulativa kojima je ta nošnja bila podvrgnuta. Moj daljnji rad i istraživanja potaknuo je Josip Forjan, ravnatelj Posudionice i radionice narodnih nošnji u Zagrebu. Uz njegove smjernice počeo sam detaljnije istraživati kreševsku nošnju i pisati o njoj. Knjiga je rezultat mojih dosadašnjih istraživanja na terenu, prikupljanja podataka dostupnih iz literature, proučavanja starih obiteljskih i dokumentarnih fotografija koje su izradili putopisci, ali i primjeraka nošnji pohranjenih u muzejima i raznim zbirkama te primjeraka koje sam nalazio na terenu. Neizostavan doprinos mojem radu dali su brojni kazivači, žitelji Kreševa i okolice, koji su, kao odlični poznavatelji svojega zavičaja i narodnog života, opisivali pojedine odjevne predmete. Knjiga je sinteza onoga što sam uspio saznati o tradicijskom odijevanju u Kreševu i okolici. Kultura, tradicija, pa i nošnja, dinamične su kategorije i brzo se mijenjaju. Neki odjevni predmeti ulazili su u uporabu i brzo nestajali, a neki su preživjeli stoljeća. Mnogi su potpuno zaboravljeni, a neki definirani i klasificirani na pogrešan način.
Jedan od razloga za to je, pretpostavljam, upravo činjenica da pojedini dijelovi tradicijskog odijevanja odavno nisu u upotrebi, da su u nekom trenutku upotrijebljeni drugačiji nazivi za njih ili da su pomiješani sa sličnim odjevnim predmetima. Tako pogrešno definirani, prenosili su se na buduće naraštaje i danas ih prepoznajemo pod pogrešnim nazivima. U razgovoru s kazivačima stekao sam dojam da se pomalo stide svojega tradicijskog ruha, posebice odjevnih predmeta sa snažnim orijentalnim utjecajem, poput dimija i fesa. Ne poznajući i ne sjećajući se odijevanja u prethodnim razdobljima, rezolutno su odbacivali da se to ikad nosilo u njihovu kraju. Posebice se to odnosi na muško građansko odijelo s kraja 19. i početka 20. stoljeća u stilu a la turca. Kao folklorašu, želja mi je da ova knjiga bude od pomoći folklornim skupinama i svim zaljubljenicima u tradicijsko odijevanje kako bi pri rekonstrukcijama i scenskim folklornim uporabama izbjegli zamke unificiranosti. Tome će pridonijeti opisan redoslijed odijevanja ženskog i muškog tradicijskog ruha te krojevi tradicijskih odjevnih predmeta koji se mogu pronaći u ovoj publikaciji. Nadam se da će knjiga evocirati lijepe uspomene svim Kreševljacima koji su nekoć nosili tradicijsko ruho, koji ga danas odijevaju u posebnim prilikama i koji će ga, vjerujem, sačuvati za buduća pokoljenja. Knjigom im želim pokazati svu ljepotu tradicijskog ruha na koju moramo biti ponosni; ne bismo ga se nikad trebali stidjeti. Za sve ono što sam izostavio zbog nedostatka podataka, nemogućnosti kazivača da mi prenesu svoja sjećanja o tradicijskoj odjeći iz Kreševa, ostavljam nepregledne mogućnosti da se o toj temi i dalje istražuje i piše.”
Iz predgovora, auto Dario Puljić