56. MSF – 2022.

Crkveno pučko pjevanje
“Bogom živim uzvišena”

Četvrtak, 16. 6. 2022., 19.00 sati – Zagreb, Crkva sv. Petra

Izvodi: Pučki pivači KBF-a

Koncert crkvenoga pučkog pjevanja zanimljiva je i živa tradicija crkvenoga (pučkog) glazbovanja specifičnoga glazbenog repertoara koji je posvećen Majci Božjoj, koju hrvatski narod naročito štuje. Posebnost koncerta je i odabir izvođača; time se prekida dosadašnja praksa koncerata s lokalnim crkvenim
pjevačkim zajednicama, nositeljima tradicije. Ansambl Pučki pivači KBF-a osnovan je 2018. godine pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Činili su ga isprva studenti KBF-a, polaznici izbornoga kolegija “Interpretacija glagoljaškog crkvenog pučkog pjevanja”, a s vremenom su se priključili i studenti s drugih sastavnica Sveučilišta. Repertoar ansambla temelji se na izvedbama lokalnih, manje poznatih ili zaboravljenih crkvenopučkih (liturgijskih, paraliturgijskih i običajnih) glazbenih tradicija. Zadaci ansambla su istraživanje crkvenoga pučkog pjevanja, posebice njegova glagoljaškog sloja, i poticanje lokalnih pjevačkih zajednica na izvođenje starijih i starih dijelova crkveno-pučkog repertoara.

Na tom tragu nastao je i marijanski koncert Bogom živim uzvišena!, čiju su koncepciju i scenarij osmislili istaknuti članovi ansambla Ivan Buljan i Mislav Lucić. Koncert “priča priču” o stoljetnom štovanju Blažene Djevice Marije, s napjevima nastalima diljem domovine. Ansambl želi oživjeti i ljudima približiti ono što je, još ne tako davno, bilo dijelom glazbene stvarnosti mnogih lokalnih zajednica. Pomno organiziran program marijanskih napjeva, molitava, misnih štenja i lecijuna, kojima su obuhvaćeni glavni simboli marijanske pobožnosti – Marija Radosna službenica, Marija Žalosna, Marija Slavna, Marija Zagovornica
i Odvjetnica, Marija Kraljica i Majka – ima u osnovi najrašireniju pobožnost, molitvu krunice, a zaključuje se i tematski uokviruje Šibenskom molitvom, srednjovjekovnim hrvatskim književnim spomenikom koji iznosi iskren, emotivno dubok i u isto vrijeme teološki potkrijepljen hvalospjev Majci Božjoj. Imajući pred sobom Majku, utočište srdaca, i Cesaricu svega stvorenoga, razmišljamo o otajstvima Sina: o njegovu životu, smrti i uskrsnuću. Kao Kristu, i Mariji samoj, bezgrešnoj i punoj milosti, mač probode dušu te bî uznesena na nebo, odakle svoj narod vjerno zagovara.

Iz bogate riznice pučkoga pjevanja izabrani su napjevi uglavnom objavljeni kao istraživanja koja je omogućila upravo Međunarodna smotra folklora (MSF). Ponajbolji primjeri izvedbene prakse zasigurno su štenja (pjevanje poslanica) s otoka Šolte, zabilježene tijekom istraživanja (Vidoslav Bagur, Joško

Ćaleta) crkvenoga pučkog pjevanja na Šolti, koje je bilo koncertno predstavljeno na MSF-u (2007.) i na nosaču zvuka (CD) Pismu novu sad pivajmo! u izdanju MSF-a i Instituta za etnologiju i folkloristiku.

Pjevači Ivan Buljan i Mihael Mojzeš na vrstan su način svojim pjevom predstavili štenja koja na proslavama Uzašašća Blažene Djevice Marije i danas pjevaju kantaduri Župe sv. Martina biskupa iz Donjega Sela (Šolta) i kantaduri Župe sv. Ivana Krstitelja iz Gornjega Sela (Šolta), a zabilježeni su na nosaču zvuka. I ostali napjevi imaju zanimljive “priče”, poput uskrsnog napjeva Kraljice neba, raduj se, koji je Joško Ćaleta “slučajno” čuo prilikom istraživanja u Kuterevu (Lika). Članovi KUD-a “Dangubica” predstavljali su svoj repertoar i zanimljive dijelove crkvenoga pučkog pjevanja toga kraja, inzistirajući na tome da oni to
pjevaju poput svih ostalih! Jedino je tekstualno vezan uz standardni napjev koji poznaje suvremena crkvena glazbena praksa. Sve ostalo je poj naroda toga kraja koji ga nakon toga susreta (u obradi Joška Ćalete do sada su ga, osim Pučkih pivača KBF-a, izvodili renomirani vokalni ansambli, poput Ansambla
LADO i SKUD-a “Ivan Goran Kovačić”) doživljavaju kao svoj i radije ga izvode te s ponosom predstavljaju kao dio svoje lokalne glazbene tradicije. Još jedan napjev predstavljen na koncertu zaslužuje posebnu pozornost. To je ukrajinski napjev iz Luhanske oblasti, Страдальная Мати (Stradal’naja Mati), kojim smo na dostojan način pokušali iskazati sućut patničkom narodu Ukrajine.

Autori teksta: Ivan Buljan i Joško Ćaleta