56. MEĐUNARODNA SMOTRA FOLKLORA ZAGREB
20.-24. srpnja 2022.
Festivalski dio 56. Međunarodne smotre folklora Zagreb održava se od 20.
do 24. srpnja 2022. godine. Tematski program planiran za prethodne dvije
godine, o tradicijskoj baštini Između srednje Europe i Mediterana (koji se zbog pandemije uzrokovane koronavirusom nije mogao održati), ostvaruje se ove godine. Ugošćujemo stoga više inozemnih ansambala, upravo iz zemalja srednje Europe, uz goste iz Grčke, Portugala i SAD-a (Utah). U intenzivnim kontaktima srednjoeuropskih središta s periferijama razvijala se i etnografska baština te se ostvarivalo umjetničko folklorno stvaralaštvo u međusobnim dodirima i migracijama različitih naroda i kultura, skupina i pojedinaca između srednje Europe i Mediterana. Mnoge sličnosti mogu se pratiti u običajima, nošnjama, glazbi i plesu.
Programom 56. Međunarodne smotre folklora Zagreb predstavit će se
vrijednosti etnografskog i folklornog stvaralaštva koje su se prenosile do
naših dana u suvremeni život Europske unije, a potekle su iz zajedničkog ili
bliskog povijesnog izvora. Prikazat će se ponajprije hrvatska kulturna baština, uspoređena s primjerima iz susjednih zemalja i kultura jer se sličnosti i razlike mogu pratiti, osim u tradicijskoj glazbi, i u primjerima crkveno-pučke glazbe, u nošnjama, plesu, običajima i obredima. Ti međuodnosi tvore sadržaj programa Smotre, uz predstavljanje karakterističnih primjera folklornoga nasljeđa koji potvrđuju povezanost kultura susjednih naroda, ali i njihove posebnosti.
Momačko plesno nadigravanje svakako je jedna od posebnosti koja otkriva
međusobne veze, istovremeno otkrivajući bogatstvo u raznolikosti inačica,
zahvaljujući specifčnim plesnim tradicijama bliskih kultura. Skupine i
ansambli izabrani su za nastupe prema tom tematskom kriteriju. Kao i uvijek, nastoji se prezentirati i geografska rasprostranjenost pojava često izazvana migracijama. Stoga će se u festivalskom dijelu programa predstaviti folklorne tradicije pripadnika dijela hrvatske manjine koja se raselila u druge zemlje (gradišćanski Hrvati) ili su njezini pripadnici zbog političkih promjena kao starosjedioci ostali izvan granica suvremene Hrvatske (Hrvati u Bačkoj u Srbiji i u Boki kotorskoj u Crnoj Gori). Predstavit će se i tradicijska baština Hrvata u Bosni i Hercegovini, u kojoj su konstitutivni narod. Glazbeno i folklorno stvaralaštvo Ukrajinaca u Hrvatskoj pokazat će KUD “Karpati” iz Lipovljana, čiji se članovi, kao nacionalna manjina, skrbe i o sunarodnjacima koji su zbog rata prognani iz svoje domovine.
Programi ususret festivalskome dijelu Smotre počeli su u sklopu
manifestacije Noć muzeja (28. siječnja – 15. veljače 2022.). Prošle godine,
2021., 55. Smotra obilježena je u galerijskom prostoru Kulturnog centra
Travno, u kojemu je (u suradnji s Institutom za etnologiju i folkloristiku)
organizirana izložba (O)tisak Smotre – izložba plakata i kataloga Međunarodne smotre folklora Zagreb. Izloženi su plakati i katalozi Smotre, odnosno dio građe pohranjene u arhivama obiju ustanova i u digitalnom repozitoriju Instituta. Budući da se intenzivno radi na digitalizaciji i sistematizaciji građe pohranjene u arhivi Kulturnog centra Travno, ta je izložba pružila djelomičan uvid u organizaciju Smotre tijekom desetljeća.
U ožujku je održana sad već za našu Smotru tradicionalna pedagoška
radionica za djecu predškolskoga uzrasta Hrvatske autentične igračke (HAI) udruge Povuci za kulturu, Tanje Tandare.
Kako je srpanjsko, festivalsko vrijeme Smotre, vrijeme u kojem Korčulani
zbog obveza u turizmu ne mogu gostovati, 14. svibnja u Zagrebu, ispred
Hrvatskoga narodnog kazališta, predstavljena je barokna moreška u izvedbi KUD-a Moreška i Hrvatskoga baroknog ansambla. Bilo je to prvi put da se barokna moreška izvela u Zagrebu, odnosno izvan rujanskoga Korčulanskog baroknog festivala.
S predstavom amaterskoga kazališta iz Tivta (5. lipnja) nastavljena je
višegodišnja praksa prikazivanja predstava na mjesnim govorima radi njihova očuvanja i popularizacije. Hrvati iz Boke kotorske svojom su predstavom pridonijeli mediteranskom ozračju teme Smotre.
Nastavljajući dobru tradiciju pučkoga crkvenog pjevanja, koncertom
marijanskih popijevki Bogom živim uzvišena nastupili su Pučki pivači KBF-a (Katoličkoga bogoslovnog fakulteta), pod vodstvom Joška Ćalete (16. lipnja), u zagrebačkoj crkvi sv. Petra.
Nakon dvodnevnih radionica obnove ženskoga pjevanja na Banovini i u
Pounju te koncerta u Petrinji (12. lipnja), Ansambl Harmonija disonance,
također pod vodstvom Joška Ćalete, nastupio je i u atriju Galerije Klovićevi
dvori, uz pjevačice iz Bobovca, Divuše, Hrastovice, Hrvatskoga Čuntića,
Jabukovca i Majura, da bi svjedočili o vrsno obnovljenom repertoaru starijih vokalnih tradicija. U atriju Galerije Klovićevi dvori početkom srpnja nastupaju i glazbeni ansambli koji na temelju tradicijskih predložaka stvaraju u različitim žanrovima glazbe: sastav Duncreagan Thomasa McKeena iz Škotske, s programom škotske i irske glazbe (3. srpnja), Šćike iz Pazina (13. srpnja) te Dina Bušić i Melita Ivković s arbanaškim pjevanjem iz okolice Zadra (19. srpnja). Od muzejsko-galerijskih programa planirana je realizacija triju izložaba. U kontekstu prikaza jedinstvene baštine plesova s mačevima na otoku Korčuli, moreške i kumpanija, koje su i hrvatska zaštićena kulturna dobra, izložba Gradskoga muzeja Korčule postavljena je na solarnim postamentima na Trgu bana Jelačića (24. 6. – 1. 7.) te u srpnju u Etnografskome muzeju (7. 7. – 24. 7.). Opširnije o tim plesnim tradicijama, istraživanjima i postavljanju izložbe, na tribini u Institutu za etnologiju i folkloristiku (8. srpnja) izvještava kustosica Gradskog muzeja Korčula Sani Sardelić, koautorica izložbe koju je ostvarila s Elsie Ivancich Dunin. U Tehničkome muzeju Nikola Tesla u srpnju gostuje izložba Tibeti, Gradskoga muzeja Čakovec, o osobitim uzorkovanim vunenim rupcima koje nose žene kao dio nošnji u Međimurju i Podravini. Također u sklopu programa Smotre, Glazbeni odjel Gradske knjižnice Zagreb (Starčevićev trg) organizira tijekom srpnja, u suradnji s udrugom Rizničari tamburaške baštine, izložbu Tambura: kulturni identitet Hrvatske. Na javnoj tribini Od štrudle do štrukle – germanizmi i austrijacizmi u hrvatskome jeziku u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (13. lipnja) govorili su Velimir Piškorec (s Odsjeka za germanistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu) i Ivana Kurtović Budja (s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje), predstavljajući zvučni atlas Austrijacizmi i germanizmi u hrvatskome jeziku, nastao u suradnji Odsjeka za germanistiku FFZG i Instituta za germanistiku Sveučilišta u Salzburgu.
Posredovanjem alžirskoga veleposlanstva, gost Smotre je i suvremeni
dizajner Karim Kadid iz Alžira, koji će u Oktogonu (23. srpnja) predstaviti reviju kostima inspiriranih alžirskim tradicijama, uz pratnju instrumentalnoga sastava El Khaima – El Khadra i pjevača Hakima Salhija.
Koncertom Ethno on the Road, nakon ljetnoga kampa Hrvatske glazbene
mladeži u Grožnjanu, u zagrebačkoj Močvari 18. srpnja nastupa skupina od
dvadesetak mladih umjetnika (glazbeni mentori: Cristobal Araya iz Čilea i naša Lucija Maroević).
Festivalski dio Smotre čine nastupi folklornih skupina i ansambala od petka do nedjelje (22. – 24. srpnja 2022.) na pozornici na Gradecu. Svečani program obuhvaća osobitosti plesanja momačkih nadigravanja, poput austrijskog i njemačkog Schuhplatllera, češkog i slovačkog verbuňka, mađarskog légenèsa, poljskog krakowiaka, bunjevačkog momačkog nadigravanja, slovenskog cehovskog plesa tkalečka, zagorskog nadigravanja drmešara ili sličnog nadmetanja u draganićkom čardašu, ples za djevojačku partu, ples gradišćanskih Hrvata, kao i ples bokulja, pastira sa štapovima iz Bosne i Hercegovine. U programu Smotre nastupit će i skupina iz Orubice s osobitim kolom na štuk, koje se u njihovu kraju izvodi o Uskrsu, na sličan način kao i u okolici grčkoga grada Elassona, odakle dolazi gostujući ansambl. Nastupa niz domaćih skupina, četiri skupine Hrvata izvan Hrvatske i brojne skupine iz inozemstva.
Programi na pozornicama izvan grada ostvaruju se u suradnji s folklornim
festivalom u Beltincima u Sloveniji, s Kulturnim centrom Sv. Nedelja, sa
Sisačko-moslavačkom županijom uz koncert u Petrinji te s manifestacijom
Kaj su jeli naši stari u Vrbovcu. Plesne radionice tijekom festivalskoga dijela Smotre održavaju se nakon nastupa na glavnoj festivalskoj pozornici na Gradecu, a vode ih Francis Feybli i Vido Bagur.
Digitalizacija građe Međunarodne smotre folklora u suradnji s Institutom
za etnologiju i folkloristiku i digitalnim repozitorijem Referentnog centra za nematerijalnu kulturu, važan je dio cjelogodišnje aktivnosti, neposredno
povezan s lokalnim zajednicama koje trajno traže pomoć i dostupne
digitalizirane snimke sa starijih Smotri. Utoliko je ta dokumentarna aktivnost jedan od prioriteta koji pridonosi očuvanju i prenošenju lokalnih znanja i umijeća na mlađe generacije, na radionicama ili seminarima koje suradnici Smotre, s dosadašnjim iskustvima, redovito održavaju na regionalnoj razini za županijske zajednice kulturno-umjetničkih udruga.