43. MEĐUNARODNA SMOTRA FOLKLORA U ZAGREBU

15. – 19. srpnja 2009.

Kao i dosad, i na ovoj su Smotri sudjelovala izabrana kulturno-umjetnička društva i neformalne folklorne skupine iz Hrvatske, predstavljajući sve krajeve Hrvatske, odnosno raznolikost njihovih folklornih oblika. Na Smotri su gostovali i strani folklorni ansambli iz Europe i s drugih kontinenata.

U okviru programa Smotre dvije su priredbe bile posvećene odabranim temama: folkloru Istre te kolu kao univerzalnom plesnom obliku koji povezuje domaće i strane sudionike. Temu Istre upotpunjuju i popratne priredbe: koncerti pučkog crkvenog pjevanja i etnoglazbe. 43. međunarodnu smotru folklora pratilo je i predstavljanje nosača zvuka (Tradicijsko crkveno pučko pjevanje otoka Šolte) te brojne glazbene i plesne radionice, koje posljednjih godina obilježavaju ovu Smotru.

Program Međunarodne smotre folklora u Zagrebu odvijao se od srijede do

nedjelje trećega tjedna srpnja na dvije pozornice: na Gornjemu gradu (pozornica na Gradecu) i na Trgu bana Josipa Jelačića, a sudionici Smotre gostovali su i izvan Zagreba.

Kolo kao praoblik plesa

Kolo je praiskonski i univerzalni plesni oblik. Oslanja se na mnogostruku simboliku kruga – simboliku zajedništva, zaštite, vječnog kretanja, savršenstva. Kolo pripada plesnom naslijeđu mnogih naroda i kultura. Zajedničko kretanje, najčešće u zatvorenom ili otvorenom krugu, povezuje pojedince u skladne zajednice plesača. Kolo može biti žensko, muško ili mješovito. U krugu mogu plesati i parovi a da se negdje i taj ples naziva kolom.

U mnogim se kolima mogu prepoznati drevni obredni sadržaji: u kolima oko vatre – kojima pripadaju uskrsna i ivanjska kola, u svatovskim i žetvenim, u posmrtnim kolima. Negdašnja značenja plesanja u kolu odavno su zaboravljena. S vremenom je prevladala društvena uloga kola: kolo u kojemu su svi jednaki, okrenuti jedni drugima komuniciraju usklađenim pokretima, ponekad i verbalno – pjesmom ili improviziranim tekstovima koji naglašenim ritmom osnažuju zajedničko kretanje, a sadržajima izražavaju međusobne odnose plesača.

U Hrvatskoj je u novije doba osobito značajna društvena uloga kola. Kolo je svojevrsna javna tribina, u njemu se predstavljaju novi naraštaji, djevojke za udaju i mladići za ženidbu, u kolu se susreće seoska zajednica: jedni plešu, a drugi promatraju i komentiraju. Ističu se dva tipa kola: jedan pripada gorskom, odnosno dinarskom području, a drugi središnjem i istočnom dijelu zemlje. Prvi, posebice u starijem sloju, odlikuju šesterodijelni plesni obrazac, poznat u mnogim dijelovima svijeta. U drugome je kolo dominantan plesni oblik s brojnim inačicama, u starijem sloju obrednog značenja, a u novijem društveni događaj i ogledalo seoske zajednice.

Hrvatski sabor je bio pokrovitelj zagrebačke Međunarodne smotre folklora.