49. MEĐUNARODNA SMOTRA FOLKLORA U ZAGREBU

15 – 19. srpnja 2015.

49. Međunarodna smotra folklora posvećena je Dubrovačko-neretvanskoj županiji, koja obuhvaća južnodalmatinske otoke, poluotok Pelješac, grad Dubrovnik i njegovu okolicu (Dubrovačko primorje, Župu dubrovačku, Konavle) te područje uz rijeku Neretvu prema granici s Hercegovinom.

Njezina je kulturna baština obilježena stoljetnim doticajima sa širim mediteranskim i europskim kulturnim prostorom te povijesnim okolnostima negdašnje Dubrovačke Republike.

Na tom su se području do danas održali kulturni sadržaji različita podrijetla i starosti koji su se mijenjali tijekom vremena i poprimali osebujna lokalna obilježja.  U plesnoj baštini toga kraja sačuvano je nekoliko vrsta plesova s mačevima(korčulanske kumpanije i moreška, pelješki bijeli maškari, pokladarsko kolo s Lastova).

Srodni plesovi poznati su i drugdje diljem Europe, a na ovoj Smotri prikazat će ih sudionici iz Njemačke, Portugala i Francuske (Baski). U poskočici i kolu/linđu – poznatim plesovima odabranog područja – ostao je trag španjolskog utjecaja; na sličnosti će uputiti dva folklorna ansambla iz Španjolske.

Urbanu kulturu potvrđuju kontradance u Dubrovniku i seoskoj okolici te noviji plesovi građanskog podrijetla.
Karakteristično je da su u seoskim sredinama folklorizirani, odnosno prilagođeni seoskom stilu plesanja (folklorna društva s otoka Mljeta, iz Konavala, Župe dubrovačke i Dubrovačkog primorja). U daljoj unutrašnjosti se osjeća utjecaj dinarskog (hercegovačkog) područja, folklorni repertoar je sličan, ali stilski drukčiji.

U vokalnom izričaju se ističe žensko pjevanje, odnosno uloga žena kao čuvarica tradicijskih napjeva i poezije te osebujno pučko crkveno pjevanje koje predstavljaju crkveni pjevači iz pet župa Neretvanskog dekanata. Održana je i tradicija muškog govorništva, osobito svadbenih zdravica.

Među glazbalima se ističe lijerica, lira (gudače glazbalo s tri strune), posebice kao pratnja plesu. I to glazbalo povezuje odabrano područje s drugim kulturama. Na kulturne veze i zajednički repertoar posebice upućuje Svečana priredba Smotre, u kojoj uz domaće nastupaju i strani sudionici.

Na Smotri sudjeluje i šest društava iz drugih krajeva Hrvatske (iz Buševca, Glogovca, Nove Rače, Starih Mikanovaca, Strmca i Šestina). Uz spomenute sudionike iz Francuske (Baski), Makedonije, Njemačke, Portugala i Španjolske nastupaju i hrvatski iseljenici iz Kanade te ansambli iz Iraka (Kurdistana), Kosova i Perua. Program Smotre traje pet dana, a uključuje scenske priredbe, radionice, koncerte i izložbu.

Scenske priredbe održavaju se na dvije pozornice: na Trgu bana Jelačića i u Gornjem gradu na pozornici Gradec, gdje nakon večernjih priredbi slijede plesne radionice u kojima sudjeluju izvođači i publika. Prvoga dana Smotre na Trgu bana Jelačića nastupaju sudionici međunarodnog etnoglazbenog kampa Hrvatske glazbene mladeži iz Grožnjana.

U Etnografskom muzeju Zagreb održava se izložba i radionice o glazbalima, nakitu, proizvodnji svile i odijevanju u dubrovačkom području. Plesne i glazbene radionice za zainteresirane polaznike organizirane su i u gornjogradskoj gimnaziji, a koncert pučke crkvene glazbe u crkvi sv. Katarine.

Crkveni pjevači sudjeluju i u nedjeljnoj misi u zagrebačkoj katedrali. Sudionici Smotre nastupaju i na priredbama izvan Zagreba. Priredbe na Gradecu snima Hrvatski radio, a Svečanu priredbu Smotre Hrvatska televizija. Međunarodna smotra folklora u Zagrebu održava se pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora.

Umjetnička ravnateljica MSF, dr. sc. Zorica Vitez