NAJAVE

Etnoteka – Đakovački rezovi – tribina i projekcije filmova – 13. 11. 2021. u Kulturnom centru Travno

U sklopu programa 55. Međunarodne smotre folklora Zagreb predstavit ćemo suradnju s Festivalom Đakovački rezovi kroz projekcije izbora dokumentarnih filmova s prethodnih izdanja i tribinu na kojoj će govoriti Sanja Bježančević, ravnateljica festivala i Branko Ištvančić, redatelj.

18:00 sati

2017.

Mi smo heroji  (We are Heroes)
Juan Jaume Fernández, Španjolska, 30′

Umjetnički kolektiv Boa Mistura doputovao je 2016. u Nairobi gdje je proveden projekt u jednoj od najvećih sirotinjskih četvrti u Africi – Kiberi, gdje 3 milijuna ljudi svaki dan preživljava s manje od eura. Kolektiv Boa Mistura pokazuje iz dana u dan kako umjetnost može biti sredstvo nadahnuća za promjenom.

2018.

Shipibos Konibos: ljudi majmuni, ljudi ribe (Shipibos Konibos: Hombres Monos, Hombres Peces)
Roger Neyra Luzuriaga, Peru, 10′

Putovanje u duboku peruansku džunglu i svijet plemena Shipibo, gdje nas baka Alejandrina uvodi u priču o promjenama i pokazuje nam svoju fizičku i duhovnu povezanost sa džunglom, svetu vezu s vatrom svetim biljkama i životinjama.

2020.

Latinoamerička borkinja s bikovima (SOY NOVILLERA del otro lado)
Luc Gobyn, Belgium, 17′

Marlene Cabrera mlada je meksička novillera, torera (žena borkinja s bikovima). Od mladosti je uključena u svijet bikova Charros i Mundo Taurino iz grada Meksika. Cabrera je odlučna u postizanju svog cilja: biti okrunjena ženskom torrerom u La Plaza de Toros Monumental u Maksiku (najveća svjetska arena i mjesto na kojem trenira). Svijet meksičke kulture mačizma nije toliko tolerantan prema ambicijama Cabrere. Put je dug i težak. Cabrera osjeća da ju podržava Gospa od Guadalupe.

19:10 sati – Tribina

20:00 sati

Sunčev ples (Dansul Soarelui)
Cornel Gheorghita, Romania, 70ˈ

U Karpatsko-podunavskom prostoru za vrijeme proljetnog ekvinocija, bog, Vitez tračanski (Heron, Gebeleizis) je umro, a zatim uskrsnuo. Bio je predstavljen u dva suparnička oblika: bog konja inkarniran u čovjeku i bog ljudi koji su se prerušili u konja. Potonji, koji se naziva i Căluşari, morao je loviti zle duhove i vile. To je drevni ritual koji dramatizira suprotstavljanje između Sunca i Mjeseca, Dobra i Zla, poznatog i nepoznatog, koji se još uvijek prakticira danas na dan Pedesetnice kao Căluş. Od 2008. godine dio je UNESCO-ve nematerijalne kulturne baštine.

Ulaz slobodan.