Petak, 14. lipnja u 19 sati
Crkva Svetog Petra, Vlaška 93 Zagreb
VESELI SE, O MARIJO – koncert crkvenih pučkih popijevki Šokaca
Stoljećima hrvatski puk njeguje duhovnu pučku popjevku s puno ljubavi, poštovanja i svesrdne molitve koja proizlazi iz duha pojedinca, a potom i lokalne zajednice. Stoga, sa zadovoljstvom predstavljamo koncert duhovnih crkvenih pučkih pjesama Slavonije, Baranje, Srijema i Bačke, lokaliteta u kojem žive Šokci, čija je tradicijska baština tema ovogodišnje Međunarodne smotre folklora.
Uz bogatstvo svjetovne glazbe, Šokadija posjeduje bogatu riznicu duhovnih pučkih popijevki koje su se izvodile u euharistijskim prilikama, hodočašćima te skupnim molitvama koji nisu nužno bile vezane za euharistiju ali su tematikom usko vezani uz duhovnost, vjeru, crkvenu godinu i blagdane.
Duhovne pjesme u Slavoniji, Baranji, Srijemu i Bačkoj dolaze iz različitih izvora. Tako su neke od njih srodne starogradskim pjesmama. Neke su proizašle iz svjetovne prakse te su slične svjetovnom napjevima i šetnim kolima. Neke su pjesme autorske ili dolaze iz stranih pjesmarica prepjevanih na hrvatski jezik, a postoji i dio vrlo specifične građe iz Baranje i Bačke koje su proizašle iz kantuala i pjesmarica Pećuške biskupije kojoj su pripadale. Pisani izvori ovih pjesama su pjesmarice Vinac bogoljubnih crkvenih pisamah (1827.) , Novi vijenac molitava i bogoljubnih pjesama za hrvatski katolički puk biskupija Bosanske i Srijemske (1883.), Virgini matri (Zagreb 1921.), Magnifikat (Zagreb 1931.) i druge novije zbirke te osobni rukopisi i pjesmarice lokalnih crkvenih zajednica koje su se utkale u puk.
Osim zanimljivih melodija, vrlo značajna komponenta ovih napjeva su tekstovi koji dosežu briljantnu poetsku razinu. Posebno se ističu pjesme posvećene Blaženoj Djevici Mariji. U njima se opisuje život Marije, moli se Mariji – posebice u svibanjskim i listopadskim pobožnostima te se uzdiže Mariju. Slike i motivi iz prirode kojima je uspoređuju u potpunosti se stapaju s lokalnim govorom te postaju tiha transcendentna molitva pojedinca/ grupe ili živa autentična molitva koja se pjeva iz sveg glasa.
Tradicija ovih napjeva je duga i važna za lokalne zajednice, a pojedina društva ih još njeguju i ovu tradiciju čine živom.
U pripremama ovog koncerta sama društva su opisivala kad se pojedine pjesme pjevaju, a prema njihovom kazivanju upravo zbog svjetovnih komponenti (melodije i teksta) nisu svi župnici dozvoljavali u povijesti da se ove pjesme izvode za vrijeme euharistije, ali ostale su kao važne pjesme koje se pjevaju na zajedničkim molitvama, hodočašćima i sahranama.
U drugim mjestima, ove su pjesme dugi niz godina sastavni dio euharistije. Tradicija ne piše jasna pravila, ona je izvorište različitosti i kreativnosti pojedinca koji prenosi svoju emociju u obliku pjesme u svoju zajednicu, tako susrećemo isti ili sličan tekst koji se pjeva na sasvim drugačiju melodiju. Primjer toga je pjesma O, Gospojo privelika koju u svojem programu imaju sve grupe i to u posve različitim melodijama, a za ovaj smo program izdvojili dvije melodije.
U procesu pripremanja koncerta glavni kazivači su bili počimatelji i počimalje, koji su ne samo počimatelji pjesme nego i glasnogovornici skupina i poznavatelji kako se i na koji način napjev izvodi. Zahvaljujući njihovim vještinama i željom da se tradicija održi ovi napjevi žive i dalje.
Na ovom koncertu predstavit će se četiri društva koji se u svojem radu ističu u njegovanju duhovne pučke glazbene tradicije. Iz Slavonije stiže KUD Šokadija iz Strizivojne (Osječko baranjska županija) koji je niz godina nositelj duhovnog tradicijskog repertoara svoje lokalne zajednice. Unutar društva djeluje Ženska pjevačka skupina Druge čija je voditeljica Janja Glavačević i Muška pjevačka skupina Strossmayer čiji je voditelj Mirko Damjanović. Iz Bačke stiže Ženska pjevačka skupina Kraljice Bodroga Kulturno – umjetničkog društva Hrvata Bodrog iz Bačkog Monoštora. Voditeljica je Anita Đipanov Marijanović. Budući da su Monoštorci veliki štovatelji Blažene Djevice Marije, od 2006. organizatori su Festivala marijanskog pučkog pjevanja koji se održava svake godine u prvu subotu mjeseca srpnja.
Na koncertu nastupaju dva društva iz Zagreba koji se bave isključivo tradicijskom građom Šokadije i u svojem radu njeguju i duhovnu tradicijsku literaturu. To su Ženski vokalni ansambl Zwizde čiji je voditelj Pavo Begovac i Muška pjevačka skupina Sinovi Atara sa voditeljem Mariom Kambićem. Oba društva iza sebe imaju niz zajedničkim i samostalnih sakralnih koncerata i zajednički nosač zvuka duhovne pučke popjevke Dušo, sad pođi za mnom (Laudato 2022.)
Zrinka Posavec
1. Križ nam stoji u polju (Ivanovac, Slavonija) – MPS „Sinovi Atara“
2. O, Gospojo privelika (Topolje, Baranja) – ŽVA „Zwizde“
3. Marijo, Marijo ti mila ljubice (Slavonski Kobaš, Slavonija) – ŽVA „Zwizde“
4. Šetala se Marija (Bački Monoštor, Bačka) – ŽPS “Kraljice Bodroga”
5. Zdravo budi Marijo (Bački Monoštor, Bačka) – ŽPS “Kraljice Bodroga”
6. Majko draga, Djevo sveta (Strizivojna, Slavonija) – KUD “Šokadija”
7. Kraljice možna (Strizivojna, Slavonija) – ŽPS “Druge”
8. Svi u glas jezici (Strizivojna, Slavonija) – MPS “Strossmayer” KUD-a
9. Pjevajmo, pjevajmo Mariji (Strizivojna, Slavonija) – MPS “Strossmayer”
10. Marijina bašća (Srednji Lipovac, Slavonija), ŽVA „Zwizde“
11. Uz miris ljiljana (Novaki, Slavonija), solistica Tea Dominković, ŽVA „Zwizde“
12. Litanije (Strizivojna, Slavonija) – MPS “Strossmayer”
13. O, Gospojo privelika (Strizivojna, Slavonija) – MPS “Strossmayer”
14. O, kakvi nam je ovaj blagdan svanio (Bački Monoštor, Bačka) – ŽPS “Kraljice Bodroga”
15. O, Divo blažena (Bački Monoštor, Bačka) – ŽPS “Kraljice Bodroga”
16. O, Marijo, majko (Aljmaš, Slavonija) – MPS „Sinovi Atara“, Zagreb
17. Da sam sitna ljubica (Velika Kopanica, Slavonija) – ŽVA „Zwizde“, Zagreb
18. Veseli se, o Marijo (Bački Monoštor, Bačka) – ŽPS “Kraljice Bodroga”
19. Čuj nas Majko – ŽPS “Druge”
20. Svetoj Majci hvalu dajmo (Štivica, Slavonija) MPS „Sinovi Atara“