52. MEĐUNARODNA SMOTRA FOLKLORA U ZAGREBU

18 – 22. srpnja 2018.

Afirmiranje vrijednosti nacionalne kulture koje čine zavičajno plesno, glazbeno, jezično i običajno izražavanje uz tradicijsko rukotvorstvo i umijeća, kao i vrijednosti kultura širom svijeta namjerava se prikazati u programu 52. Međunarodne smotre folklora s osnovnom temom o baštini i migracijama, sukladno proglašenju Europskog parlamenta i Vijeća, 2018. kao Europske godine kulturne baštine.

Osnovni festivalski program trajat će pet dana i činit će ga scenske priredbe, plesne, glazbene radionice, pučko kazalište, koncerti etnoglazbe (Ethno Croatia – HGM, Grožnjan; mariachi – Meksiko-Hrvatska) i crkvenog pučkog pjevanja. Svečana priredba uz TV prijenos planira se na Gradecu u petak (20. 7.), gdje će se programi održavati i iduća dva dana. Mimohod sudionika od Zrinjevca do Trga bana Jelačića, s prelaskom sudionika preko pozornice prethodi večernjem nastupu na pozornici na Trgu, posljednji dan – u nedjelju (22. 7.) Na toj će pozornici kao i na obližnjim prostorima po gradskim trgovima u centru grada skupine nastupati u prijepodnevnim i večernjim terminima od srijede do nedjelje (18.-22. 7.). Uz te dvije glavne festivalske scene planiraju se izložbe u Etnografskom muzeju i Etno Art galeriji Posudionice i radionice narodnih nošnji KUC-a Travno.

Tijekom festivalskog programa bit će niz radionica i mogućnosti bliskog susreta publike s izvođačima, a kao dio programa organizirat će se i nedjeljna misa u katedrali. Osim na gradskim pozornicama, skupine će nastupati izvan grada – u dvorcu Erdödy u Kerestincu (Sveta Nedelja) te na pozornicama u Vrbovcu i Zaprešiću, kao i na suradnom međunarodnom festivalu u Beltincima u Sloveniji.

Temom baštine i migracija namjerava se okupiti skupine koje izvode folklornu tradiciju starog zavičaja neovisno o razdoblju u kojem su ga napustile – poznato je da su se migracije provodile kao posljedica ratova, kolonizacije i agrarne reforme, odnosno i iz gospodarskih razloga pa se u tom smislu može govoriti o kolektivnim migracijama pojedinih zajednica. Sele se, međutim, i pojedinci koji u mjestima naseljenja stvaraju novi dom, a ujedno svojim aktivnostima potiču stvaralaštvo kojim promoviraju kulturnu baštinu zemlje iz koje su doselili (npr. irski ples u Hrvatskoj). Zanimljivi su i primjeri hrvatskih iseljenika koji su se uspješno uklopili u život svojih novih domovina pa će na Smotri nastupiti izvedbom plesova koje su tamo naučili i prihvatili. U suradnji s Hrvatskom maticom iseljenika namjera je u program smotre uključiti i skupine Hrvata iz iseljeništva koji će u srpnju 2018. biti u domovini. Program smotre prikazat će i elemente kulture koji su zahvaljujući migracijama svojih nositelja također putovali i zadržali se na određenom prostoru te su s vremenom prihvaćeni kao lokalni izričaj neke kulturne baštine (npr. bećarac i polka u Slavoniji, Lici, Ravnim kotarima, Dalmatinskoj zagori, Hercegovini, na Kordunu).

Program MSF ostvarit će se u suradnji s Etnografskim muzejima u Zagrebu, Splitu i Pazinu, Galerijom Klovićevi dvori, Hrvatskom maticom iseljenika, Državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Maticom hrvatskom, Muzičkom akademijom, Institutom za etnologiju i folkloristiku i Mađarskim institutom u Zagrebu kao i veleposlanstvima gostujućih ansambala iz inozemstva, a popratni programi održavat će se u gradskim prostorima poput Kulturnog centra Travno i Zagrebačkog plesnog centra.

Tvrtko Zebec, umjetnički ravnatelj