Nastojanje je ove izložbe pokazati kako je tambura, usprkos toga što je sviraju i drugi narodi, postala simbol hrvatskog kulturnog identiteta. Izložba je realizirana u suradnji s Udrugom Rizničari tamburaške baštine, Narodnom knjižnicom i čitaonicom Vlado Gotovac iz Siska, te Institutom za povijest hrvatske glazbe HAZU.

Mobilna izložba o plesovima s mačevima na otoku Korčuli, moreški i kumpaniji, temelji se na višegodišnjim arhivskim i terenskim istraživanjima nematerijalne baštine. Provodi ih Gradski muzej Korčula na poticaj prof. em. Elsie Ivancich Dunin, kojoj su, kao svjetski značajnoj etnokoreologinji, otok Korčula i njegova nematerijalna blaga, trajna inspiracija.

Naziv tibet vjerojatno proizlazi iz naziva za materijal od kojeg su marame izrađene. Radi se o tanko predenoj vuni ili kašmiru. U Međimurju se za takvo platno koristi naziv „tibetno platno“, a slični nazivi zabilježni su i u drugim slavenskim zemljama. U Međimurje i Podravinu došao je posredstvom mađarskih trgovaca kao srednjeeuropski utjecaj, a vjerojatno su oni i prenijeli to specifično ime.

Međunarodna smotra folklora Zagreb održava se od 1966. godine. Prikazuje i afirmira tradicijsku kulturu i folklor brojnih domaćih i inozemnih sudionika. Izložbom (O)tisak Smotre kroz plakate i kataloge Smotre prikazuje se njen kontinuitet, teme kojima se bavi, te raznolika grafička rješenja koja su obilježila pojedinu Smotru. Plakati i katalozi imaju značajnu grafičku, ali i etnografsku vrijednost. Izložba nastoji objediniti i prikazati vizualni identitet najveće i najprestižnije smotre folklora u Republici Hrvatskoj.

“…Stigli smo u Hrvatsku otvorena srca i iskrcali svoj teret. Ne znam kako vi kažete na hrvatskom, ali mi kažemo zavežljaj. otvorili smo svoj zavežljaj poput našeg srca. Namjera nam je predstaviti fotografije tursko-turkmenskih nomada (Juruci, tr.Yoruk) koji mirišu na mlak, topao kruh…
budimo svi zajedno u šatoru. Potrčimo za jarcem. Zajašimo devu. Popijmo čaj skuhan u crnom čajniku.”

Izložba Skriveno blago Makedonije – Ljepota koja ne poznaje granice predstavlja bogatu tekstilnu građu prikupljenu na području Makedonije na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće i tijekom 1950-ih i 1960-ih godina prošlog stoljeća, koja se kao dio kolekcija ili muzejskih zbirki sačuvala u Dubrovniku. Izložbom se želi istaknuti doprinos hrvatskih istraživača u prikupljanju, zaštiti, očuvanju i prezentaciji makedonskih narodnih nošnji kao nacionalne kulturne baštine i zajedničkog dobra svih slavenskih naroda s područja jugoistočne Europe.

Etnografsko-fotografska  Izložba Mati rodila, za linđa gojila – Kolo linđo kao živa baština dubrovačkog kraja, autora etnologa Ivica Kipre i Marice Vlahinić nastala je s jedne strane kao rezultat stručne obrade prikupljene građe tijekom projekta Kolo, poskočica, linđo – Kolo linđo i njegove suvrstice kao odraz lokalnih identiteta na području Dubrovačko-neretvanske županije, a s druge kao potreba da se široj javnosti predstavi vrijedna fotografska građa koja svjedoči o životu folklora u dubrovačkom kraju danas.

Tradicijska se baština tada postupno, a poslije Drugoga svjetskog rata ubrzano, mijenja ili pojedini dijelovi potpuno nestaju i zato ju je bilo potrebno zaštititi, spasiti i valorizirati. Tijekom 19. i 20. stoljeća u moslavačkom, posavskom i banovinskom kraju nekoliko značajnih folklorista, književnika, likovnih stvaratelja ili zaljubljenika u baštinu ostavilo je svoja djela za izučavanje folklornog kostima. Tu su sve do današnjih dana vrijedni čuvari i čuvarice u pojedinim KUD-ovima koji su prenoseći s naraštaja na naraštaj pjesme, kola i običaje očuvali ljubav prema tradiciji. Glazbu i ples svakako trebamo uvrstiti u značajne načine očuvanja nematerijalne baštine.

Naizgled je teško povezati gradnju ceste s razvojem narodnih nošnji, no ove su pojave zapravo neraskidivo vezane. Ako narodnu nošnju promatramo kroz njenu fluidnost te individualnost koja nastaje u procesu njene izrade, protočnost ljudi, materijala i sirovina te ideja, presudna je u razvitku nošnji kroz različita razdoblja i stilove odijevanja.

Središnja tema ovogodišnje Međunarodne smotre folklora Zagreb je etnografsko i folklorno bogatstvo širokog prostora uz povijesne ceste Karolinu i Lujzijanu kojima se od Karlovca preko Gorskog kotara dolazi do Rijeke, te Hrvatskog primorja, Istre i Kvarnera…

Izložba Nematerijalna kulturna baština u Federaciji Bosne i Hercegovine iz zbirke Karmela sv. Ilije je prikaz dvanaest kulturnih elemenata te etnografske zbirke s Preliminarne otvorene  liste nematerijalnoga kulturnoga naslijeđa/baštine Federacije Bosne i Hercegovine. Ovu Listu izradilo je Federalno ministarstvo kulture i sporta izdvajajući kulturne fenomene koje Federacija BiH želi nominirati i staviti na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.